Tragedija na Cetinju, u kojoj je ubijeno 12 i ranjene su četiri osobe, a od povreda nakon pokušaja samoubistva podlegao i počinilac, mnoge je na internet prostoru i društvenim mrežama ostavila bez riječi. Tragični događaj, u kojem je Cetinjanin Aco Martinović ubio sedam muškaraca, tri žene i dva dječaka od devet i 14 godina, međutim, pokrenuo je i lavinu negativnih i komentara sa elementima govora mržnje.
Na izraze saučešća koje je na X mreži porodicama žrtava uputilo Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske, dok su jedni izražavali zahvalnost, drugi su komentarisali jezik i sugerisali kako se ne kaže “sućut”, nego “saučešće”.
Uz fotografiju Nenada Nena Kaluđerovića sa Cetinja, jedan korisnik X mreže objavio je “Fališ opet. Iznova i iznova”. Kaluđerović je proglašen herojem sa Cetinja nakon što je, kako se spekulisalo, lišio života masovnog ubicu Vuka Borilovića, koji je u tom gradu 12. avgusta 2022. ubio 10 i ranio šest osoba. Više državno tužilaštvo mjesecima nakon toga ustvrdilo je da je Borilović likvidiran hicem iz policijskog, a ne Kaluđerovićevog pištolja...
Ispod tvita sa njegovom fotografijom vodi se diskusija, u kojoj korisnici X mreže, mahom botovi, pišu komentare u kojima jedni druge prozivaju na osnovu zastava...
Da je govor mržnje prisutan u javnom prostoru, posebno digitalnom, zaštitnik ljudskih prava i sloboda ukazuje godinama u redovnim godišnjim izvještajima. U svakom od njih, ujedno, upućene su i preporuke za suzbijanje takvog ponašanja: da su neophodni edukacija, bolji zakoni... Odgovornost je posebno adresirana na medije i političare.
Prateći navode u izvještajima od 2019. zaključno sa 2023. godinom, ipak, utisak je da situacija iz godine u godinu eskalira i da rješenja nisu na pomolu...
Pravovremeno i tačno informisanje
Godine 2019. zaštitnik je bio domaćin međunarodne konferencije “Mreže tijela za jednakost”, u okviru koje je organizovan i panel “Mediji i tijela za jednakost - prirodni saveznici ili samo izvor informacija u borbi protiv diskriminacije”. Iz te institucije saopštili su tada da nema dileme da je zaštitnik sa medijima prirodni saveznik, ukoliko jedni i drugi posao obavljaju u skladu sa zakonima i kodeksima kao moralnim i etičkim načelima profesije. Pored ostalog, tada je saopšteno i da mediji nisu samo svjedoci i izvještači o kršenju prava, već da “mogu i sami postati promoter i/ili izvor kršenja ljudskih prava”.
“To su situacije koje ujedno budu i razlozi naših javnih reagovanja (prenošenje govora mržnje, zadiranje u privatnost, neadekvatna zaštita maloljetnika, podsticanje pristrasnosti i stereotipa, produbljivanje konflikta, emisije ili izvještavanja kojima je cilj da se uglavnom novčano pomogne pojedincu i porodicama, pa se tada neprimjereno izvještava o socijalnim prilikama porodica, zdravstvenom stanju i drugim ličnim podacima”.
Te godine zaštitnik je uočio da ne postoji edukacija mladih o prepoznavanju i reagovanju na govor mržnje i preporučio da se u škole uvedu programi koji bi se bavili tom problematikom.
Godinu kasnije u prvoj godini epidemije koronavirusa, zaštitnik konstatuje porast govora mržnje, navodi da je taj govor usmjeren prema određenim etničkim grupama... Te godine, u preporukama se naglašava značaj pravovremenog i tačnog informisanja, u cilju sprečavanja širenja dezinformacija i govora mržnje.
Novi izbori, novi izazov
U izvještajnoj 2021. govor mržnje prisutniji je u političkom diskursu, što dodatno polarizuje društvo.
Zaštitnik tada navodi da su prisustvo koronavirusa, njegove posljedice, kao i mjere za sprečavanje širenja te zarazne bolesti, u velikoj mjeri uticali na život stanovnika Crne Gore, i na ostvarivanje njihovih prava i sloboda. Uz izazove na polju zdravlja, crnogorsko društvo u toj godini, dodaje se, suočavalo se i sa burnim društveno-političkim događajima.
Te godine, početkom septembra, navodi se u izvještaju, čin ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija na Cetinju “postao je ozbiljna prijetnja javnom redu i miru i funkcionisanju građana u zajednici, praćen naraslim tenzijama, podjelama u društvu, protestima i incidentima”.
Zaštitnik je tim povodom imao formirane predmete po sopstvenoj inicijativi i po obraćanju građana.
“Ova dešavanja su nedjeljama, pa i mjesecima prije i nakon organizovanja, uticala na atmosferu u društvu i brojne druge događaje, pa smo imali i značajno interesovanje medija i javnosti generalno za stavove zaštitnika o pojedinačnim refleksijama i posljedicama u vidu incidentnih situacija, primjera netolerancije, grubih uvreda, omalovažavanja, zloupotrebe slobode izražavanja...”, stoji u izvještaju za 2021.
Zaštitnik dodaje i da “svi izborni ciklusi imaju posljedice na atmosferu u društvu, jer osim političkih konfrontacija otvaraju i druga pitanja, a najčešće etnička, nacionalna, vjerska, rjeđe ekonomska i socijalna”, pa su i lokalni izbori u Nikšiću (mart), Petnjici, Mojkovcu i na Cetinju (decembar) “predstavljali nove izazove”.
“Kako je godina odmicala komplikovala se i politička situacija u vezi sa izvršnom vlašću, sa predlozima za njenu rekonstrukciju, za izbor nove manjinske Vlade, kao i za vanredne parlamentarne izbore”, piše u izvještaju i podsjeća se da je u toj godini, od juna, Crna Gora bila bez ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava (funkciju vršio ministar unutrašnjih poslova).
Podsjeća se da je tokom 2021. Crna Gora bila i bez predsjednika Vrhovnog suda, vrhovnog državnog tužioca, dvoje sudija Ustavnog suda, sa nepotpunim Sudskim savjetom, da su advokati bili u gotovo 70-dnevnom štrajku tražeći izmjene Zakona o fiskalizaciji.
“Iako se više govori o nosiocima najviših funkcija, a ne samim institucijama, logično je da nedostatak na ključnim kadrovskim pozicijama može ugroziti njihovo stabilno funkcionisanje. Sve ove institucije, uz instituciju Ombudsmana, predstavljaju ‘krvotok sistema zaštite ljudskih prava i sloboda’, tako da su navedene okolnosti mogle uticati i na ostvarivanje prava i sloboda građana. U većini pomenutih slučajeva i okolnosti, pravo poprište i izvorište brojnih neprihvatljivih i nezakonitih izjava koje su podsticale klimu netolerancije i netrpeljivosti u Crnoj Gori dolazile su iz onlajn sfere društvenih mreža i kroz komentare na portalima”, navodi se u izvještaju.
Problem je, dodaje se, “bio zaista veoma izražen u izvještajnom periodu i usmjeren kako prema nosiocima javnih funkcija, tako i među samim građanima”.
“O primjerima neprikladnih, mizoginih, opskurnih, opasnih sadržaja i objava izvještavali su i tradicionalni mediji, a veliki broj tema, emisija kao i različitih javnih skupova bio je posvećen traženju odgovora kako smanjiti, ograničiti i prevenirati zloupotrebu slobode izražavanja i govor mržnje. U moru takvih diskusija i analiza, zapažen mi je ostao slogan ‘sloboda govora mržnje’, koji spaja nespojivo, ali ipak vrlo precizno oslikava realno”, navodi zaštitnik.
U izvještaju za 2021. navodi da su značaj teme prepoznale i međunarodne organizacije koje djeluju u Crnoj Gori, civilni sektor, da je razgovarano i sa nosiocima najviših državnih funkcija i predstavnicima diplomatskog kora, da je i najveći broj medijskih upita zaštitniku upućen povodom tema i situacija u vezi sa govorom mržnje i drugim formama diskriminatornog izražavanja...
“Ispostaviće se da uprkos nastojanjima svih aktera koji su djelovali na ovom polju, ipak kao da je nedostajalo djelotvornosti svih tih apela za dijalog, toleranciju, suživot, demokratske načine razrješenja spornih situacija ili odgovora na njih. U jednoj od izjava, na pitanje šta je najveći izazov u nastavku pristupnih pregovora Crne Gore sa EU u kontekstu poglavlja 23 i 24, izdvojio sam upravo - stabilizaciju prilika u zemlji”.
Sloboda izražavanja ima granice
Prilike se, u pogledu govora mržnje, nisu smirile ni u 2022, kada zaštitnik u izvještaju konstatuje rast govora mržnje na onlajn platformama, nedovoljnu regulaciju i moderaciju sadržaja:
“Kada govorimo o digitalnom prostoru, a posebno društvenim mrežama, primjećujemo da su i u 2022. godini one predstavljale dominantan izvor govora mržnje, mizoginog, seksističkog i uvredljivog izražavanja. Etiketiranje, šikaniranje i svojevrstan progon neistomišljenika/ca, po raznim osnovama, nerijetko su upravo na internetu imali izvorište ili najdrastičnije primjere”, stoji u izvještaju o radu zaštitnika za 2022.
Zaštitnik dodaje i da je nestabilna politička situacija umnogome uticala na opštu atmosferu u društvu, te se uzročno-posljedično prelamala kroz brojne društvene kontakte:
“Ukazivali smo i apelovali da upravo političari/ke budu svjesniji svoje odgovornosti i daju snažniji doprinos u borbi protiv ovakvih pojava u digitalnom okruženju. Smatramo da je to činjeno u nedovoljnoj mjeri. Zloupotreba slobode izražavanja nastavila je da se dešava i u komentarima na portalima”.
Porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama, nastavljen je i u 2023:
“Govor mržnje kao oblik zloupotrebe slobode izražavanja i dalje ostaje najizraženi u onlajn prostoru, odnosno društvenim mrežama i komentarima građana/ki na portalima”.
Tada je zaštitnik preporučio da se, sa ciljem suzbijanja objavljivanja i širenja sadržaja sa elementima govora mržnje, mizoginog i seksističkog govora, urede mehanizmi kontrole internet publikacija koje nisu upisane u evidenciju medija, kao i da nosioci javnih funkcija promovišu kontranarativ i slobodu izražavanja koja je kompatibilna sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava.
Podsjetili su i na ranije preporuke, pored ostalog, da se na portalima blagovremeno moderiraju i uklanjaju komentari koji sadrže elemente govora mržnje, seksističkog i mizoginog govora i drugog nezakonitog sadržaja, da se radi prevencije govora mržnje i promocije kontranarativa sprovode obuke i edukacije, posebno za mlade, u smislu granica slobode izražavanja i štetnosti govora mržnje koji podriva načela jednakosti i afirmaciju različitosti...
Zamjerke na rad tužilaca i Tužilačkog savjeta
Akcija za ljudska prava (HRA) objavila je 2022. godine “Priručnik za suzbijanje govora mržnje”, u kojem su, pored ostalog, opisani i konkretni primjeri i postupanja nadležnih.
Takođe, navode i da je ombudsman od 2016. do kraja 2021. objavio četiri mišljenja i jedno saopštenje u kojima je razmatrao pritužbe na govor mržnje.
“U tri mišljenja saopštio je da se radilo o govoru mržnje, koji je u dva slučaja bio suprotan zabrani diskriminacije LGBTIQ+ osoba, a u jednom zabrani rasne diskriminacije u odnosu na Rome. U sva tri slučaja, državno tužilaštvo nije prepoznalo osnov za procesuiranje takvog govora. Ti slučajevi nisu kažnjeni, niti su počinioci u dva slučaja, jedan sveštenik Srpske pravoslavne crkve, a drugi advokat, poštovali preporuku ombudsmana da upute javno izvinjenje LGBTIQ+ osobama i zagovornicima njihovih prava”.
Prije nekoliko dana, ta NVO objavila je “Analizu rada Tužilačkog savjeta za 2023. i 2024. godinu”, u kojoj navode i da je u postupcima po dvije pritužbe koje je podnijela HRA, TS “donio nerazumljive odluke”.
“U prvom slučaju TS je smatrao da nije bilo propusta u radu državne tužiteljke iako je Više državno tužilaštvo dva puta ukidalo njeno rješenje o odbacivanju krivične prijave zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok je u drugom slučaju TS takođe smatrao da nema propusta u radu državnog tužioca, iako je potpuno ignorisao javni govor mržnje i činjenicu da je u predmetu ugrožena sigurnost novinara koji obavljaju poslove od javnog značaja, zbog čega se radilo o težem obliku krivičnog djela”.
Bonus video:
