Zaposleni u Željezničkoj infrastrukturi (ŽICG), koji su stekli uslov za penzionisanje, mogu dobiti otpremninu samo ako potpišu da se odriču svih drugih potraživanja.
To znači da će, ukoliko žele u penziju sa otpremninom, zaposleni morati da odustanu od svih tužbi protiv ŽICG, ali i od zahtjeva za plaćanje prekovremenog i noćnog rada, rada u vrijeme praznika, rada u komisijama, nekorišćenja pauza tokom radnog vremena... Takvih postupaka i zahtjeva je, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, “prilično mnogo, zbog čega upravljački odbor želi da smanji troškove u sudskim postupcima”.
Ovakvu Odluku o uslovima i načinu isplate otpremnina donio je Odbor direktora ŽICG, na čijem čelu je Safet Kalač.
“Pravo na sporazumni raskid ugovora isplatom otpremnine može ostvariti zaposleni koji nema nikakvih potraživanja kod poslodavca, te da se odrekao svih eventualnih sudskih postupaka... Visina otpremnine za svakog zaposlenog biće utvrđena sporazumom o prestanku radnog odnosa”, piše u odluci.
Iz ŽICG nijesu odgovorili na pitanja zbog čega otpremnine uslovljavaju odricanjem od drugih prava, te zbog čega se i zaposlenima ne izmire dugovanja, kako je to nedavno učinjeno u slučaju trojice bivših direktora, kojima je to preduzeće pristalo da isplati potraživanja zbog navodno neiskorišćenih godišnjih odmora.
U nekadašnjoj Željeznici Crne Gore, koja je sada podijeljena na četiri preduzeća, radi oko 1.600 zaposlenih. ŽICG je sa oko 800 zaposlenih najbrojnije željezničko preduzeće.
Željeznički prevoz ima oko 400 zaposlenih, Održavanje voznih sredstava oko 200, a sa toliko radnika raspolaže i Montekargo.
Ranije procjene Vlade su da je u ovim željezničkim preduzećima oko 300 zaposlenih viška.
“Sredstva opredijeljena za ovu namjenu u neto iznosu od 200.000 eura obezbijeđena su iz kreditnih sredstava EBRD i poslovnih sredstava društva”, stoji u odluci.
Željeznička infrastruktura godinama posluje sa gubitkom koji se pokriva dotacijama iz Vlade. Kompanija ima i dva miliona duga za poreze i doprinose, a država novcem građana vraća kredite za koje je garancije dala Vlada. Akumulirani gubitak kompanije na kraju juna bio je 30 miliona eura, dok kratkoročne i dugoročne obaveze iznose 48 miliona eura.
Bivši izvršni direktor ŽICG Milan Čolaković, njegov pomoćnik Milovan Strunjaš i bivši direktor Sektora za regulisanje saobraćaja Predrag Vujović podnijeli su prošle sedmice Komisiji za mirno rješavanje sporova zahtjev da im se isplati naknada štete za period od 2012. do 2017. godine. Oni su u maju pod pritiskom resornog Ministarstva saobraćaja i pomorstva zbog brojnih afera podnijeli ostavke na te funkcije.
Najuže rukovodstvo ŽICG bilo je u nemilosti ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, koji je navodno i pokrenuo promjene u Odboru direktora, zbog više navodnih malverzacija i spornog poslovanja u tom preduzeću.
Specijalno državno tužilaštvo provjerava kako su čelnici ŽICG u januaru 2017. podijelili više od 330.000 eura nekolicini funkcionera tog preduzeća. Sporna su i pojedina zapošljavanja bez raspisanih konkursa.
“Nepovoljna starosna struktura”
Odbor direktora ovakvu odluku obrazlaže i činjenicom da je u tom preduzeću nepovoljna starosna struktura zaposlenih “koji su po osnovu radnog staža stekli jedan od uslova za prestanak radnog odnosa”.
“Ali im zakon omogućava da ostanu na radu do ispunjenja uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona”, stoji u odluci.
Bonus video:
