Učenici kolašinske OŠ „Risto Manojlović” nekoliko posljednjih dana januara pratili su nastavu u jaknama.
Članovi Savjeta roditelja te škole tvrde da temparatura u učionicama ne prelazi 15 stepeni, iako, prema tvrdnjama stručnjaka, ne bi trebalo da bude niža od 18. Ističu da je grijanje vrlo često upaljeno najkasnije do 10 sati u jutarnjoj, te da se učionice griju samo sat vremena u poslijepodnevnoj smjeni.
Roditelji za hladne učionice ne krive ustanovu jer je, kako tvrde, menadžment škole prinuđen da štedi lož ulje i rasteže isporučenu količinu tokom cijele zime.
Problem je, kažu, u Pravilniku Ministarstva prosvjete, prema kojem škole dobijaju lož ulje ili ugalj za grijanje.
Prema tom dokumentu, osnovni kriterijum na osnovu kojeg se određuje količina lož ulja za grijanje ustanovama nije površina objekta već broj đaka, zbog čega su učionice u kolašinskoj školi najčešće hladne.
Škola je napravljena prije četiri godine, a iako ima preko 6.000 metara kvadratnih, učionice su prohladne jer nastavu pohađa samo oko 650 učenika.
Prema Pravilniku o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove, OŠ „Risto Manojlović” za grejnu sezonu dobija 32.000 litara lož ulja.
Iako iz kolašinske škole nikad nije zvanično potvrđeno, to nije dovoljno, pa je svakodnevna štednja jedini način da učionice budu bar malo toplije od oktobra do proljeća.
„Prema onome što su nam rekli stručnjaci za grijanje, kada se određuju količine goriva za grijanje, osnovni kriterijumi treba da budu klimatski uslovi, površina objekta i materijal od kojeg je izgrađen objekat. Nikako broj osoba koje borave u njemu. To bi isto bilo kao da za domaćinstva kupujemo drva s obzirom na broj članova porodice”, žale se pojedini članovi Savjeta roditelja.
Predstavnik Ministarstva Vesna Gajević je kazala za “Vijesti” da su za ovu zimu obezbijeđene dovoljne zalihe energenata. Tvrdi da su prostorije vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori adekvatno zagrijane.
„Sve vaspitno-obrazovne ustanove u Crnoj Gori koriste energente u onim količinama koliko je potrebno da se nastava odvija nesmetano. Ministarstvo godišnje izdvaja za ove namjene oko 3,5 miliona eura iz budžeta. U skladu sa Pravilnikom, troškovi grijanja ustanova određuju se u zavisnosti od vrste goriva i broja djece”, kazala je ona.
Ističe da u kolašinskoj, ali i ostalim školama zaliha energenata ima dovoljno i prostorije se adekvatno zagrijavaju.
Roditelji, pak, ne misle tako. Poručuju da su svjesni da su normativi Ministarstva precizni, ali apeluju na prosvjetni resor da vodi računa o školama poput kolašinske, gdje je na velikim kvadraturama malo učenika.
Regija diktira podjelu
Pravilnik precizira da se godišnji troškovi za naftu i lož-ulje određuju u zavisnosti od regije u kojoj se škola nalazi.
Tako škole dobijaju 18,5 litara po učeniku za škole u prvoj klimatskoj zoni, a radi se o Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Baru, Kotoru i Ulcinju.
Pravo na nešto više lož- ulja imaju škole u Podgorici i Danilovgradu - 29,6 litara po učeniku.
U treću klimatsku zonu spadaju Pljevlja, Žabljak, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, Kolašin, Berane, Bijelo Polje, Plav, Rožaje, Andrijevica i Mojkovac. U ovoj klimatskoj zoni ustanove po učeniku donijaju 50 litara ulja za cijelu sezonu grijanja.
Na 1.500 m2 jedn higijeničarka
Za razliku od lož-ulja, Pravilnik predviđa da se količina uglja i drva, ukoliko ustanove koriste to za grijanje, određuje na osnovu broja prostorija.
Broj učenika, a ne površina je, međutim, kriterijum i pri određivanju zaposlenih na održavanju higijene. Tako na svakih 120 učenika škole imaju pravo na jednog zaposlenog higijeničara. I to je teškoća za kolašinsku osnovnu školu, gdje 6.000 kvadrata održavaju četiri higijeničarke.
Bonus video:
