Podgoričanin Ismet Hadžijusufović podnio je Osnovnom sudu optužni predlog protiv trojice bivših nadređenih u preduzeću "Deponija", nakon što mu je odbačena krivična prijava, koju je protiv njih podnio zbog zloupotrebe službenog položaja.
Hadžijusufović je podnio optužni predlog protiv bivšeg izvršnog direktora "Deponije" Momčila Jankovića, tehničkog direktora Igora Šćepovića i upravnika Miodraga Bojovića. On je objasnio da je optužni predlog podnio i zbog "davanja lažnih izjava i prekoračenja granica svog službenog ovlašćenja, kojim su mu nanijeli materijalnu štetu i prvobitno povrijedili njegova prava zagarantovana zakonom o radu od 15. 8. 2008.
Janković je kratko kazao "Vijestima" da nije upoznat da je podnijet optužni predlog, a Šćepović je ocijenio da Hadžijusufović nema osnova za to. Hadžijusufović je objasnio da je u „Deponiji“ počeo da radi 23.9. 2010, da je ugovor na šest mjeseci potpisao 1. oktobra, a nakon isteka, 25. 3. 2011, potpisao je na tri mjeseca.
"Radio sam devet mjeseci dok nijesam imao operaciju. Radio sam kao rukovalac na liniji za demontažu vozila van upotrebe, ali sam bio metla i lopata, jer smo te poslove obavljali svega osam dana. Poslije osam dana, radili smo sve i svašta, samo ne ono za šta smo primljeni", kazao je Hadžijusufović. Hadžijusufović je istakao da je Odluku o prestanku radnog odnosa dobio 15. juna, nekoliko dana prije isteka ugovora, i da je radni odnos raskinut dok je bio na bolovanju. Tvrdi da je prevaren, je su mu nadređeni, kad god bi se raspitivao, govorili da mu je u firmi status kao da je na bolovanju, da ne bi podnio blagovremeno tužbu. Bivši direktor mu, kako je naveo, nije dao rješenje o godišnjem odmoru, niti regres za 2010, dok mu je Šćepović sugerisao da se mane zakona i tužbi, jer se vodi kao zaposleni na bolovanju i da će kad se vrati konačno rješenje donijeti pravna služba.
On je nakon raskida ugovora podnio tužbu Osnovnom sudu, koji je odbacio kao neblagovremenu. Istakao je da je nakon presude Osnovnog suda, podnio žalbu Višem sudu, koji je "samo iskopirao odluku Osnovnog i potvrdio je 23. 4. 2013.".
"Potom sam bio kod predsjednika Višeg suda Mušike Dujovića, koji je pogledao dokumentaciju i savjetovao da pišem reviziju Vrhovnom sudu, što sam i učinio. Vrhovni sud je odbio reviziju kao neosnovanu, a odluka je takođe iskopirana sa istim štamparskim greškama...", kazao je Hadžijusufović.
Pritužbu na rad sudije Osnovnog suda, Mirjane Popović, koja je sudila u njegovom slučaju, podnio je Sudskom savjetu 2014, ali mu je odgovoreno da Savjet ne komentariše pravosnažne presude.
Iz "Deponije" su "Vijesti" uputili na punomoćnika, advokata Milenka Raspopovića, koji je kazao da firmu zastupa u postupku koji je Hadžijusufović pokrenuo radi nadoknade štete, te da će četvrto vještačenje biti održano za nekoliko dana. Iz Osnovnog suda su saopštili da je Hadžijusufović tom sudu 10. 08. 2011. podnio tužbu protiv "Deponije", radi poništenja rješenja o prestanku radnog odnosa i naknade štete po osnovu rada.
"Sudija Mirjana Popović je 26.12.2012. godine donijela djelimičnu presudu... kojom je tužba odbačena kao neblagovremena u dijelu zahtjeva za poništaj odluke o prestanku radnog odnosa, a zahtjev za naknadu štete djelimično je usvojen", saopštila je portparolka Osnovnog suda Ivana Becić. Na ovu presude, kako je navela, Hadžijusufović je uložio žalbu, koja je presudom Višeg suda od 23.4.2013. odbijena kao neosnovana, a djelimična presuda Osnovnog suda je odlukom Višeg suda potvrđena.
Becić: Postupak je prošao sve sudske instance u Crnoj Gori
Na presudu Višeg suda, kako je navela Becić, Hadžijusufović je, koristeći svoje zakonsko pravo uložio i reviziju Vrhovnom sudu, koja je presudom tog suda od 10.07.2013. godine, odbijena kao neosnovana. "Proizilazi da je sudski postupak po navedenoj tužbi tužioca pravnosnažno okončan, te da je taj postupak prošao sve sudske instance u Crnoj Gori, koje su, u krajnjem, svojim odlukama i potvrdili prvostepenu presudu ovog suda od 26.12.2012. godine", kazala je Becić.
U septembru praznici
Hadžijusufović je kazao da je oštećen za dvije dnevnice, za 23. i 24. septembar 2010. godine, a da mu je nekoliko dnevnica obračunato kao da su državni praznici.
“Za obračunski period 1. 10. 2010. obračunali su mi dnevnice za 27, 28, 29. i 30. septembar kao nepostojeće državne praznike... Nijesam upoznat da u septembru postoje neradni dani zbog državnih praznika, a ni da se državni praznici mogu plaćati prije potpisivanja ugovora i stupanja na rad, jer se ugovor smatra zaključenim kada ga potpišu poslodavac ili osoba koju ovlasti i zaposleni, a to je 1. 10. 2010. godine”, kazao je Hadžijusufović.
Bonus video:
