Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica reagovali su na tekst “NVO ne daju mira lovcima i parovima” u kome predsjednik DUA, bivši odbornik i lovac Mehmet Zenka, optužuje predstavnike NVO-a da ometaju lovce na lovištu Solane.
“Umjesto da se bavi uzrokom propasti kolektiva koji je izgradio njegov Ulcinj, uništavanjem pumpi, transportera, transformatora i ostalih vitalnih mašina ulcinjske Solane, proslavljeni borac za prava obespravljenih krivolovaca, na solanskim bazenima bavi se problemom sa kojim se njegovi saborci suočavaju nezakonito ubijajući ptice po Solani. I da ih neki 'dušebrižnici', neimenovani, zločesti ljudi u tome ometaju? Nemoguće. On mora da krivolovi na Solani, po cijenu kršenja zakona. Tužno”, stoji između ostaloga u reagovanju CZIP-a.
Iz CZIP-a kažu da nijesu ni očekivali da će Zenka biti zabrinut zato što je Solana prestala sa radom nakon 80 godina, niti što je bez hljeba ostalo 400 familija.
“Važnija je briga hoće li neko njega ili njegove kompanjone ometati u krivolovu na Solani. Ne brine se on zato što je Evropska prirodna baština u analizi lovstva Crne Gore u ocjenama od 1 do 5 dala Crnoj Gori neprelaznu ocjenu. Niti je digao glas kada su demolirana naša auta, niti kada nam je prijećeno smrću, niti kada su dizali puške na ornitologe. O blamaži: nečuvenoj krađi više od 350 jaja sa gnijezda flamingosa neće se čuti njegov glas. Ne progovara nijednu o demoliranju osmatračnica na Solani. To što njegovi krivolovci na Solani nose fantomke, ni to nije problem. Bitno je da su za njega strani stručnjaci i nazovi zaštitnici prirode “grupa ljudi sa podlim i zlim namjerama”. Kako je moguće da njegovi krivolovci ulaze na Solanu neovlašćeno, preko 16 nelegalnih ulaza i protiv odluke Solane i sada stečajne uprave, love? Velika je razlika između „zločestih“ zaštitara prirode i njegovih krivolovaca: iza nas ostaju ptice, iza njih krvav trag. Pozivom na linč, da i 'njihovo strpljenje ima granice' dok ih na stotine volontera CZIP-a ometa u krivolovu, treba da se pozabave nadležni organi”, piše u reagovanju.
Montiranje ubijenih ptica, metaka, fotomontaže krivolova, iznošenje ubijenih ptica traktorom - sve su te laži prije nekoliko godina opovrgnute na sudu pa je direktor ulcinjskog lovišta bio prinuđen na javno izvinjenje.
“Srećom, oni su u manjini: ambasade najuticajnijih zemalja EU, Evropska komisija, Bernska, Bonska i Ramsarska konvencija i AEWA (Evroafrički sporazum o migratornim vrstama vodenih ptica) saglasni su sa CZIPom u jednom: Solana mora biti zaštićeno područje. I mora se poštovati odluka borda direktora Solane iz 2005. da je lov na Solani zabranjen. I biće. On neka pokupi svoje frendove i zaljubljene parove koje je samo on vidio i neka gađaju glinene golubove. CZIP će nastaviti sa radom na zaštiti Solane i prekida svaku dalju javnu debatu na ovu temu.
Solana jedno od najznačajnijih staništa ptica na Mediteranu
Iz CZIP-a saopštavaju da, ako bi na prostorima Balkana, pa i cijelog Mediterana tražili najekskluzivnije i najznačajnije stanište za ptice u najuži izbor sigurno bi ušla Ulcinjska solana. Solana je najznačajnije stanište za ptice na istočnoj obali Jadrana, kako za gnijezdarice i zimovalice, tako i kao stanica za prelet milionima ptica tokom jesenje i proljećne seobe.
“Od oko 530 vrsta evropskih ptica, dosad je na Solani registrovano 250 vrsta ili polovina evropske ornitofaune! Ima li iko pravo da urniše to bogatstvo? Zbog svog značaja, Solana je od 1989. godine područje od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA), kao i Emerald stanište Bernske Konvencije i potencijalno stanište mreže Natura 2000. Ono predstavlja prvi privatni park prirode u Crnoj Gori, a zadovoljava 6 od 9 kriterijuma prema Ramsarskoj konvenciji, što predstavlja više nego dovoljan razlog da u narednom periodu bude upisana na prestižnu listu močvara od međunarodnog staništa, među 2500 takvih na cijeloj planeti”, stoji u reagovanju CZIP-a .
Bonus video:
