Predsjednici društava i klubova dobrovoljnih davalaca krvi optužuju državu i Ministarstvo zdravlja da ne podstiče građane da dobrovoljno daju krv i zanemaruju društva kojima je humanost i zdravlje ljudi na prvom mjestu.
Zbog toga će se predsjednici društava dobrovoljnih davalaca krvi (DDK) sastati već ovog mjeseca, kako bi Vladi Crne Gore, ali i Ministarstvu zdravlja skrenuli pažnju na lošu finansijsku situaciju u klubovima.
Međutim, u tom resoru smatraju da dobrovoljno davalaštvo treba da bude nenamjensko i besplatno:
"Stav Ministarstva zdravlja je bio i biće da neće finansijski podsticati dobrovoljno davalaštvo krvi , jer bi na taj način urušio humani smisao samog čina dobrovoljnog davanja najdragocjenije tečnosti".
Ipak, saopštili su da iniciraju Zavod za transfuziju krvi i Crveni krst Crne Gore, ali i lokalne samouprave "da nastave aktivnosti koje realizuju u saradnji sa klubovima... i da im pomognu da funkcionišu u boljim prostornim i finansijskim uslovima, "u smislu pokrivanja troškova za sprovođenje aktivnosti na promociji dobrovoljnog davalaštva krvi ".
Kazali su i da se "dio sredstava od prihoda od igara na sreću opredjeljuje za podržavanje aktivnosti klubova dobrovoljnih davalaca krvi ".
Sa druge strane, članovi i predsjednik DDK Podgorica Vukota Jašović razočarani su odlukom Komisije za raspodjelu prihoda od igara na sreću, jer za projekat "Nasih pet minuta nečiji cijeli zivot" nijesu dobili "ni centa".
Zbog toga su uložili prigovor komisiji i istakli da je im je nejasno po kojim kriterijumima je donešena takva odluka.
Jašović je rekao da ni Ministarstvo zdravlja ni prethodne, ali ni ove godine nije izdvojilo sredstva za klubove i da su i davaoci i primaoci oštećeni i razočarani.
On je kazao da su članovi udruženja tokom 2014. godine učestvovali u 23 akcije tokom kojih je prikupljeno 405 jedinica krvi , kao i da se svakoj akciji priključuje veliki broj mladih uzrasta od 18 do 25 godina.
"Pomoć koju im pruže Crveni krst Crne Gore i Podgorica, nedovoljni su za normalno funkcionisanje kluba i brzo se potroše na prevoz i telefonske razgovore", kazao je Jašović dodavši da će akcija biti sve manje, ukoliko država nešto konačno ne preduzme.
Predsjednica DDK Berane Lidija Lekić istakla je da Ministarstvo zdravlja nije obezbijedilo ni adekvatne prostorije za društva koja se bave dobrovoljnim davalaštvom krvi .
Tako se članovi DDK Berane sastaju u jednoj od prostorija u podrumu bolnice gdje nema vode, ni elementarnih uslova za normalan rad.
Članovi društava naglasili su i da je u interesu države i građana da se poveća broj davalaca krvi , obzirom da se održiva i primjerena snadbjevenost krvlju, po standardima WHO i IFRC, smatra ako prosječno pet odsto stanovništva daje krv.
Prema podacima Crvenog krsta Crne Gore ukupan broj davalaca u Crnoj Gori iznosi 2.14 odsto sa nepovoljnom strukturom, dok je u većini nerazvijenih zemalja manji od 1 odsto.
Berišić: Dopisi Radunoviću završavali u kanti za smeće
I u klubu "23. oktobar" nezadovoljni su odnosom Ministarstva zdravlja prema dobrovoljnim davalacima krvi.
Predsjednica Ljulja Berišić naglasilia je da klub na čijem je čelu sprovodi godišnje između tri ili četiri vrlo uspješne akcije, ali da su svi mejlovi i dopisi upućeni ministarstvu završili "u kanti za smeće".
"...Zdravstvenom radniku koji je davalac krvi preko 10 godina... zbog neovjerene zdravstvene knjižice naplatili su blizu 80 eura za veče provedeno na Odjeljenju patologije", tvrdi Berišić .
Istakavši da je bivši ministar zdravlja Miodrag Radunović trebalo ranije da ode sa te funckije, kazala je da će čekati novog čelnika tog resorada vide "šta misle da rade sa volonterima, nesretnicima, koji godinama ne koriste ni ljetovanja, ni zimovanja".
Reformisaće sistem transfuzije
Iz Ministarstva su naglasili da je u toku reforma sistema transfuzije krvi kao najosjetljivijeg segmenta zdrvatsvenog sistema Crne Gore.
"Reformski napori su podržani kroz realizaciju EU IPA projekata "Implementacija evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori", čiji je cilj uspostavljanje modernog sistema za transfuziju krvi u skladu sa standardima Evropske unije, kako bi bezbjedna krv bila dostupna svim ljudima u državi.
Podsjetili su da je jedna od aktivnosti, koje su sprovedene kroz IPA projekata bila i jačanje dobrovoljnog davalaštva.
Bonus video:
