Crna Gora primjenjuje bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju sa 24 države, a ove godine je planirano potpisivanje sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), kao i nastavak pregovora sa Bugarskom, Slovačkom i Rumunijom, saopšteno je iz resornog Ministarstva.
Od 24 države sa kojima Crna Gora primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju, 17 su članice EU.
"Na osnovu Odluke o proglašenju nezavisnosti Crna Gora primjenjuje međunarodne ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je pristupila državna zajednica Srbija i Crna Gora, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u saglasnosti sa njenim pravnim poretkom. Među njima su ugovori sa Bugarskom, Slovačkom, Češkom, Danskom, Francuskom, Italijom, Holandijom, Poljskom, Njemačkom, Švedskom, Velikom Britanijom, Bosnom i Hercegovinom, Švajcarskom, Norveškom, Libijom i Egiptom", rekli su agenciji Mina-business iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine Crna Gora je zaključila sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Austrijom, Belgijom, Hrvatskom, Luksemburgom, Mađarskom, Slovenijom i Makedonijom.
Bilateralnim međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, odnosno socijalnoj sigurnosti, omogućava se usklađena primjena nacionalnih zakonodavstava država ugovornica u oblasti socijalnog osiguranja, a čime se garantuje jednak tretman državljana, odnosno osiguranika obje države ugovornice u okviru nacionalnog zakonodavstva.
Ugovorima se utvrđuje primjenljivo zakonodavstvo, obezbjeđuje očuvanje stečenih prava i garantuje isplata, odnosno, transfer davanja u slučaju promjene prebivališta u drugu državu ugovornicu.
"Zaključivanjem međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju uspostavlja se međunarodno-pravni sistem u socijalnom osiguranju između država ugovornica, odnosno uspostavlja se koordinacija između sistema socijalnog osiguranja država. Osnovna svrha ovih ugovora je da omoguće ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja na osnovu rada i osiguranja u inostranstvu”, objasnili su iz Ministarstva.
Sporazumom o socijalnom osiguranju, kako su dodali, uređuju se prava iz oblasti penzijskog i invalidskog i zdravstvenog osiguranja, zdravstvene zaštite i materinstva, osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, osiguranja za slučaj nezaposlenosti, dodatak za djecu i administrativno pravne pomoći.
Penzija se izračunava uz primjenu odredbi Sporazuma koje se odnose na utvrđivanje prava na samostalnu ili srazmjernu penziju, zavisno da li korisnik ispunjava uslove za sticanje prava na penziju samo na osnovu penzijskog staža jedne države ugovornice ili je neophodno uzeti u obzir i penzijski staž navršen prema pravnim propisima druge države ugovornice.
“Ukoliko su uslovi za sticanje prava na penziju ispunjeni na osnovu pozitivnih pravnih propisa jedne države ugovornice (staž osiguranja i godine života) priznaje se pravo na takozvanu samostalnu penziju. U ovom slučaju, visina penzije se određuje isključivo na osnovu perioda osiguranja ostvarenog u toj državi”, kazali su iz Ministarstva.
Međutim, da bi nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja jedne države ugovornice u postupku odlučivanja o pravu na penziju, osim penzijskog staža navršenog prema nacionalnom zakonodavstvu, uzeo u obzir i penzijski staž navršen prema pravnim propisima druge države ugovornice, odnosno priznao pravo na srazmjernu penziju, neophodno je da osiguranik ne ispunjava uslove za pravo na penziju na osnovu penzijskog staža navršenog prema domaćim pravnim propisima.
“Za određivanje srazmjerne penzije relevantan je samo domaći penzijski staž odnosno visina penzije se određuje srazmjerno učešću domaćeg penzijskog staža u ukupnom penzijskom stažu navršenom prema pravnim propisima država ugovornica, s tim što se prilikom izračuna uzima u obzir samo zarada ostvarena po domaćim propisima, a ne i zarada ostvarena po propisima druge države ugovornice”, naveli su iz Ministarstva. “Pravo na srazmjerni dio penzije se dakle utvrđuje kada osiguranik ne ispunjava uslove za sticanje prava na penziju, u pogledu penzijskog staža navršenog prema pravnim propisima jedne države ugovornice, na primjer u Crnoj Gori”.
Stoga se za sticanje prava na penziju uzima u obzir, kako se dodaje, sabira i penzijski staž navršen prema pravnim propisima druge države ugovornice, na primjer Njemačke.
“Međutim, za određivanje visine penzije relevantan je samo domaći penzijski staž, na primjer ostvaren u Crnoj Gori, odnosno visina srazmjerne penzije se određuje srazmjerno učešću domaćeg penzijskog staža u ukupnom penzijskom stažu navršenom prema pravnim propisima obije države ugovornice”, rekli su iz Ministarstva.
Za određivanje visine srazmjerne penzije uzima se u obzir samo zarada, naknada zarade, odnosno osnovica osiguranja ostvarena po domaćim propisima, a ne i zarada ostvarena po propisima druge države ugovornice.
Na primjer, obračunava se teorijski iznos penzije, koji bi pripadao da je ukupan penzijski staž, koji se uzima u obzir za obračun visine penzije, navršen prema pravnim propisima koje on primjenjuje.
“Na osnovu tako obračunatog iznosa, utvrđuje iznos davanja srazmjeran odnosu između penzijskog staža navršenog isključivo prema pravnim propisima koje on primjenjuje i ukupnog penzijskog staža koji se uzima u obzir za obračun penzije”, naveli su iz Ministarstva.
Bonus video:
