Sekretarijat za poljoprivredu intenzivirao je potragu za kapitalnim dokumentom pod nazivom katastar izvorišnih voda na području beranske, petnjičke i andrijevičke opštine, koji je iz te službe nestao bez traga prije nekoliko godina, tokom prethodne lokalne vlasti.
Riječ je o dokumentu koji je čuvan četvrt vijeka, u kome ima popisano 3.000 izvora sa željom da jednom bude iskorišćen u komercijalne svrhe, da bi nestao iz arhive bivšeg opštinskog sekretarijata za poljoprivredu.
Originalni dokument je najvjerovatnije ukraden, a tretira se da je uništen u požaru, kada je izgorio poslovni centar “Evropa”, iznad kojeg su se u to vrijeme nalazile kancelarije ovog sekretarijata.
Novi načelnik Sekretarijata za poljoprivredu Ranko Šćekić ”Vijestima” je rekao da je, od kada je preuzeo ovu dužnost, sebi postavio zadatak da pokuša da uđe u trag ovom dokumentu za koji kaže da je od neprocjenjive vrijednosti.
“Ja prosto nemam riječi i ne bih mogao da vam kažem kolika je vrijednost tog dokumenta. Najbolje je reći da je vrijednost neprocjenjiva. Kada je rađen vodio se kao vojna tajna. Ne znam kada je sa njega skinuta oznaka tajnosti, ali je to vojna tajna do trenutka nestanka, što je i pisalo na debelim koricama”, kazao je Šćekić.
Zbog toga što je dokument imao značaj za vojsku, jedan primjerak mogao biti negdje u vojnim arhivima.
“U državnom arhivu sam tražio i danas sam dobio odgovor da ga nema. Ostalo je još da provjerimo neke depoe gdje je neselektivno sklonjen stari materijal Opštine. Nadam se da bi Vojska CG morala da ima jedan primjerak katastra izvorišta”, rekao je Šćekić.
On podsjeća da je katastar izvorišnih voda svojevremeno izradio tadašnji Zavod za urbanizam i projektovanje, i da je kao vrlo vrijedan dokument čuvan u resornom sekretarijatu više od trideset godina.
“Katastar je očigledno nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada. U tom dokumentu registrovano je tri hiljade izvora na području sadašnjih opština Berane, Andrijevica i Petnjica - o kapacitetu i temperaturi vode u četiri godišnja doba, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja”, priča ovaj službenik.
Šćekić dodaje da su sva izvorišta vrlo precizno locirana, i da je uz te podatke bila priložena skica i topološka karta na kojoj su ucrtani.
“To su bili veoma vrijedni podaci. Svako izvorište je prema tom dokumentu čak ispitano u pogledu fizičke, hemijske i bakteriološke ispravnosti vode. To je već nešto što je promjenjljivo i što bi trebalo ponoviti, ali svi ostali podaci su trajno precizni”, kaže načelnik Sekretarijata.
Da sada taj posao počne iznova da se radi, ko zna koliko vremena i novca bi trebalo da se ponovo svi ti podaci sakupe. Mora se naći gdje je. Simptomatično je da smo poslije toga požara našli ostatke mnogih drugih dokumenata, ali od ovog velikog, debljine petnaest centimetara i dobro ukoričenog, nema nikakvog traga”, ističe Šćekić.
Na području Berana 30 izvora koji se mogu koristiti u komercijalne svrhe
Upravo na osnovu ovog dokumenta utvrđeno je da na području beranske opštine postoji najmanje trideset izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli da se koriste u komercijalne svrhe, ali do sada nijedan nije za to upotrijebljen, ne računajući one koji se upotrebljavaju za snabdijevanje naselja.
“Naravno, od tih tri hiljade izvora nijesu svi za komercijalne svrhe. Ali preko trideset ima kapacitet od pet do 50 litara u sekundi. Među njima bi se sigurno nekoliko našlo koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli biti ponuđeni za koncesije. Mi znamo šta to znači. Ako bi se neko pojavio i izgradio makar jednu fabriku za flaširanje, to bi za ovu siromašnu sredinu bio dobitak”, kaže Šćekić.
Bonus video:
