U Crnoj Gori se više od 4,3 hiljade osoba izjašnjava da su bez državljanstva dok je prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) samo dvoje u postupku utvrdjivanja tog statusa, saopštio je direktor Direktorata za upravne poslove tog resora, Abid Crnovršanin. U Crnoj Gori se na popisu 2011.godine 4.312 ljudi izjasnilo kao lice bez državljanstva (apatrid), što potvrđuje i zvanična statistika MONSTAT-a, ali se taj podatak ne poklapa sa zvaničnom evidencijom MUP-a. Crnogovršanin je pozvao sve osobe u riziku da ostanu bez državljanstva ili one koje ga nemaju da se jave filijalama MUP-a od 22.septembra do 15.novembra. „Pozivamo ih da se jave našim područnim jedinicama i filijalama kako bi popunili upitnik i omogućili nam da nakon obrade podataka utvrdimo da li neko ispunjava uslove za pokretanje postupaka i rješavanje njihovog statusa po ovom osnovu“, kazao je Crnovršanin na radnom doručku, koji je organizovao MUP u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija i Agencijom Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se vrlo često u ovoj oblasti koriste različiti podaci pa anketom treba precizno utvrditi da li u državi ima lica bez državljanstva i ako ima koliko ih je. „Na osnovu popisa iz 2011. godine saopšteno je da je u Crnoj Gori 4.312 lica izjasnilo kao apatrid, a mi u MUP-u imamo do sada svega dvije osobe koje su u postupku i po ovom osnovu utvrđujemo njihov status“, kazao je Crnovršanin. On je naveo da je razlog za postojanje velikog broja osoba koje se izjašnjavaju kao apatridi metodologija popisa po kojoj osoba bez dokazivanja kaže da nema državljanstvo i to se, bez ikakve provjere, upisuje. „To je, što se nas u Ministarstvu tiče, vrlo moguća i logična razlika, zato što prilikom popisa popisivač unosi u upitnik ono što mu saopšti onaj koji je popisivan. Ta informacija ide u zvaničnu statistiku, ali to nije podatak na kom se može graditi politika rješavanja aptridije u Crnoj Gori, niti voditi upravni postupci jer je dokazivanje činejnica nešto drugo od iskazivanja volje“, kazao je Crnovršanin. Važno je, kako je naveo, razlikovati osobe koje se izjašnjavaju kao apatridi i onih koji su to i dokazali u odgovarajućem postupku, jer to što lice ne posjeduje državljanstvo države u kojoj boravi ne mora da znači da je apatrid. „Tek kada nema pristup državljanstvu ni jedne države može se voditi kao lice bez državljanstva“, poručio je Crnovršanin. Predstavnik UNHCR-a, Aleksandar Čađenović, kazao je da se ove godine obilježava godišnjica donošenja Konvencije Ujedinjenih nacija o statusu lica bez državljanstva iz 1954. godine. Crna Gora je, kako je naveo, jedna od malo država u Evropi koja je ratifikovala sve četiri konvencije donešene na međunarodnom nivou, a odnose se na položaj apatrida sa različitih aspekata, pa time ima zaokružen međunarodno okvir u tojoblasti. Unutrašnje zakonodavstvo je, kako je naveo, u velikoj mjeri je usaglašeno sa međunarodnim okvirom. Prema riječima Čađenovića, u Crnoj Gori problem apatridije, kao ni posljedice po ljude koji imaju taj status, nije izražen kao u pojedinim državama. On je kazao da istraživanja UNHCR-a na terenu pokazuju da u Crnoj Gori postoji nekoliko stotina ljudi bez državljanstva, ali je, kako smatra, neophodno utvrditi tačan broj, što je i cilj javnog poziva i ankete koja će biti sprovedena u narednom periodu. Direktor Direkcije za regionalnu politiku pri Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, Radomir Sekulović, kazao je da je Crna Gora ratifikovala sve međunarodne konvencije koje se tiču apatridije, u čemu je, kako je naveo, i njegov resor imao važnu ulogu. Prema njegovim riječima, ratifikacija konvencija je značajna, ali nije ni pola posla u rješavanju ovog problema koji je, kako je naveo, kompleksan.
Bonus video:
