Crna Gora i BiH su, kada je u pitanju aktivnosti zaštite ptica, prema poslljenjoj studiji, ocijenjenje najnižim ocjenama. U tim državama zakoni se ne sprovode, a krivolov cvjeta, navodi Radio Slobodna Evropa u tekstu o zajedničkim aktivnostima tih zemalja kada je u pitanju zaštita ptica i borba protiv krivolova kroz projekat "ORNIBA - Zaštita ptičijih vrsta na Balkanu".
Cilj projekta kojeg finansira Evropska unija je podizanje svijesti društva o toj problematici u te dvije države.
U BiH i Crnoj Gori je registrovano ukupno oko 600 vrsta ptica.
Krivolovaca je, navodi koordinatorka organizacije Oxfam Sanja Radulović, najviše iz Italije.
"I naši ljude vode te lovce po predjelima gdje znaju da ima ptica, te ptice najčešće završavaju po trpezama restorana u Italiji. Lovi se sve. Love se patke, love su guske, rastjeruju se pelikani u Crnoj Gori, love se najmanje šljuke - da ih vidite kolike su ne biste vjerovali da neko uopšte lovi tako nešto", kazala je ona.
Zbog cijene jednog ptičijeg delikatesa, koji se u italijanskim restoranima kreće između 100 i 300 eura, razne malverzacije su moguće. Podaci BirdLife internationala, krovne organizacije za zaštitu ptica, njihovih staništa i svjetske biološke raznovrsnosti, ukazuju da je krivolov problem u cijeloj Evropi.
"Alarmantni su podaci da je smanjena brojnost ptica ne samo u BiH već u cijeloj Evropi zbog tih pretjeranih krivolovnih aktivnosti. Da kažem da do sada nema konkretnih indicija da je biloška ravnoteža u prirodi poremećena, ali ukoliko se ovakve aktivnosti nastave, u narednim decenijama može da bude zanačajnih problema i da određene vrste ptica kojih je nekada bilo u izoblju, budu samo atrakcija, ukoliko se pojave", ističe Marija Stanišić, koordikatorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica iz Podgorice.
"Stanje na papiru je jedno, a stanje u realnosti je drugo, jer uprkos veoma dobrim zakonima u Crnoj Gori, slaba je njihova primjenjivost“
"Postojeći zakoni, o kojima bi se dalo diskutovati kakvi su, se ne primjenjuju ni onakvi kakvi su. Lov je dozvoljen u vremenima migriranja tih ptica, u vremenu kada te ptice leže na jajima - znači radi se sve ono što remeti taj životni ciklus ptica", smatra Radulović.
Slična je situaciju i u Crnoj Gori.
"U Zakonu o zaštiti prirode ima inkoporirano oko 80 odsto Ptičije direktive koja predstavlja najelitniji evropski dokument koja se tiče zaštite ptica. Međutim, stanje na papiru je jedno, a stanje u realnosti je drugo, jer uprkos veoma dobrim zakonima u Crnoj Gori, slaba je njihova primjenjivost“, navodi Marija Stanišić.
I dok se čeka da nadležni Crne Gore i BiH preduzmu nove korake u suzbijanju krivolova i uništenja ptičijih staništa, građani tih država već sada mogu da djeluju. Na internet stranici www.orniba.net moguće je prijaviti slučajeve krivolova, te sve ostale nepravilnosti u postupanju prema pticama sa prostorâ prirodnih rezervatâ, piše RSE.
Bonus video:
