Akcija za ljudska prava (HRA) apelovala je na predsjednika i članove Tužilačkog savjeta da sačekaju sa opštim izborom tužilaca, dok Ustavni sud ne odluči da li je to u skladu sa najvišim pravnim aktom i dok se ne preciziraju kriterijumi.
Iz HRA su upozorili da zbog nedostatka parametara za ocjenu propisanih kriterijuma za izbor državnih tužilaca nije obezbijeđeno da se isti kriterijum primjenjuje na jednak način na svakog kandidata, čime nije obezbijeđena objektivnost.
“Iako je neophodno što prije preispitati kvalitet rada svih državnih tužilaca, jer postoje slučajevi i od velikog društvenog značaja u kojima je neopravdano došlo do zastarijevanja krivičnog gonjenja, očigledno lošeg vođenja istrage bez rezultata, ili do neuspjeha optužnica, neophodno je prije toga obezbijediti jednaku primjenu kriterijuma u svakom slučaju, a to postojeći propisi ne obezbjeđuju”, kaže se u saopštenju te organizacije.
Zbog toga, kako smatraju u HRA, prije opšteg izbora treba propisati parametre za bodovanje kriterijuma.
"Najbolje je sačekati usvajanje novog Zakona o državnom tužilaštvu i podzakonskih akata na osnovu tog zakona, ili tako što će Tužilački savjet svojim Poslovnikom u propisati parametre za ocjenu kriterijuma propisanih važećim zakonom", smatraju u HRA.
Kao ilustraciju naveli su neke kriterijume propisane važećim zakonom, koji se, kako smatraju, ne mogu objektivno primjeniti na isti način prema svima bez parametara koji preciziraju njihovu primjenu.
Kako su objasnili, u Crnoj Gori se dostojnost kandidata za izbor na mjesto državnog tužioca boduje od 0 do 20 bodova, pri čemu je nejasno na osnovu kojih podataka će neko dobiti četiri, a neko 16 bodova.
"Za ugled i neporočno ponašanje se dobija od 0 do deset bodova, pri čemu je nejasno šta se smatra poročnim ponašanjem i kako se to boduje, a pitanje je i kako Tužilački savjet dolazi do takvih informacija o kandidatu na osnovu kojih bi donio ovakvu ocjenu”, kaže se u saopštenju.
Iz HRA su ukazali da se tužioci i zamjenici državnih tužilaca ocjenjuju na osnovu rezultata rada u poslednje tri godine, koji se boduju od 0 do 40 bodova.
”Ali nije propisano koji broj potvrđenih optužnica i usvojenih pravnih ljekova zaslužuje koji broj bodova, odnosno kako će se cijeniti činjenica da je propustom u radu tužioca došlo do zastarijevanja krivičnog gonjenja u jednom ili više slučajeva”, kazali su iz HRA.
U pismu Tužilačkom savjetu, HRA je istakla i kritiku transparentnosti njegovog odlučivanja.
Navodi se da je tokom proteklih pet godina Tužilački savjet izabrao 106 tužilaca, a da je samo za pet dao donekle obrazložene odluke – tako što je naveo koliko je koji kandidat dobio poena.
Iz HRA su dodali da čak 101 odluka ne sadrži nikakvo obrazloženje, osim pukog citiranja zakonskih normi.
"I novi saziv Tužilačkog savjeta je nastavio sa lošom praksom - u prvoj polovini ove godine izabrao je 12 rukovodilaca državnih tužilaštava na osnovu gotovo identičnih odluka o izboru, u kojima su samo citirane zakonske norme. Nijedna odluka o izboru ne sadrži podatke o prijavljenim kandidatima niti o izabranom kandidatu, na osnovu kojih bi javnost mogla da zaključi zašto je izabran baš taj rukovodilac”, kaže se u saopštenju.
Bonus video:
