U Crnoj Gori se 57 osoba vodi kao nestalo, a nadležni neadekvatno pristupaju rješavanju tog problema, saopšteno je na konferenciji povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih.
Koferenciju je organizovalo Udruženje porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih lica Crveni božur u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO).
Saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori, Tamara Milaš, apelovala je na sve državne organe da zauzmu proaktivniji stav u rješavanju sudbine nestalih osoba.
On je kazala da su u CGO-u, uvidom u Izvještaje o radu državnog tužilaštva i sudova, zaključili da nije bilo stručnog usavršavanja sudija i tužilaca o Deklaraciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka i drugih međunarodnih instrumenata, što je bila preporuka Radne grupe Ujedinjenih nacija (UN) za prisilne nestanke.
Prema riječima Milaš, to je dokaz o neadekvatnom pristupu u rješavanju tog problema.
Ona je kazala da je jedan od prijeko potrebnih preduslova za rješavanje pitanja nestalih adekvatan normativni okvir, koji, kako je navela, u Crnoj Gori nije u skladu sa međunarodnim standardima.
"Prisilni nestanak nije definisan u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore kao zasebno krivično djelo, iako su međunarodni eksperti sugerisali na to“, rekla je Milaš.
Prema njenim riječima, krivično djelo prisilnog nestanka trebalo bi da bude kažnjivo odgovarajućim kaznama koje uzimaju u obzir ekstremnu ozbiljnost.
Milaš je kazala da u Crnoj Gori status porodica nestalih osoba još nije priznat zakonom, dok je u zemljama u okruženju postoje zakoni o nestalim osobama i njihovim porodicama.
"Nepostojanje takvog zakona ne umanjuje obavezu Crne Gore da se odlučno angažuje na polju potrage za nestalim osobama i ne bi trebalo da bude argument koji bi opravdao nedovoljno aktivan pristup toj problematici“, rekla je ona.
Milaš je kazala da proces potrage za nestalima nije lak i da je uslovljen političkim prilikama u državama regiona, koje karakterišu vrlo nestabilni odnosi i brojne prepreke.
"Te prepreke gradiraju od nedovoljnih kapaciteta državnih organa uključenih u potragu za nestalima, nedovoljnih finansijskih sredstava, pa sve do nedostatka političke volje da se regionalna saradnja unaprijedi i odlučnosti da se potraga za nestalim osobama učini efikasnijom“, objasnila je Milaš.
Ona je pozvala Tužilaštvo Crne Gore i druga nadležna tijela da intenziviraju napore na rasvjetljavanju sudbine svih nestalih osoba tokom ratnih dešavanja 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije i da pojačaju borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina.
Milaš je kazala da prema podacima CGO-a u Bosni i Hercegovini traga za 6.606 osoba, u Hrvatskoj za 2.027, dok je broj nestalih na Kosovu 1.148.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih lica Crveni Božur, Ljubiša Filipović, kazao je da je adresa odgovornosti u Prištini za sve ubijene, kindapovane, i one koji su kindapovani i odvedeni na sjever Crne Gore, gdje su im skidani organi i prodavani širom Evrope.
"Ljudi koji su upoznati o masovnim i pojedinačnim grobnicama su Hašim Tači, Ramuš Haradinaj i ostali njihovi saradnici koji tvrdim da znaju gdje se svaki srpski, crnogorski i albanski grob nalazi na Kosovu i Metohiji“, rekao je Filipović.
Prema njegovim riječima, porodice žrtava su najugroženije osobe koje su u Crnoj Gori, jer ne samo da su izgubili sve što su imali na Kosovu i Metohiji, nego su većinom izgubili svoje najmilije.
Filipović je kazao da je najveći problem tih porodica što već 15 godina žive kao podstanari.
"U više navrata smo zahtijevali da se bar jedna zgrada, od 30 stranova, sagradi u Baru ili Sutomoru da bi obezbijedili najugroženije porodice, međutim sve ostaje na obećanjima“, zaključio je on.
Bonus video:
