Komisija za primjenu programa zaštite svjedoka, umjesto tri, imaće pet članova, predviđeno je izmjenama Zakona, koji će razmatrati parlament, na sjednici koja počinje sjutra.
Prema važećem Zakonu o zaštiti svjedoka članovi Komisije su sudija Vrhovnog suda, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca (VDT) i rukovodilac Jedinice za zaštitu.
Predloženo je da se Komisija "pojača" sa još dva člana – direktorom Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i psihologom.
"Zbog mogućeg uključivanja "svjedoka saradnika", u program zaštite svjedoka, koji se nalazi u zatvoru, predlaže se da se u sastav Komisije uključi direktor ZIKS-a, a mišljenje psihologa se pokazalo kao veoma profesionalna i korisna vrijednost", kaže se u obrazloženju.
Predviđeno je da je radi postizanja kvoruma Komisije neophodno prisustvo svih pet članova, odnosno njihovih zamjenika.
"Predlaže se kvalifikovana većina za donošenje odluke o primjeni najoštrije mjere zaštite – promjene identiteta. Matrijalni troškovi ove odluke i nepovratne posljedice koje ona može donijeti, opravdavaju te dodatne potrebe", kaže se u predloženom Zakonu.
Predviđeno je da, pošto se programi zaštite svjedoka mogu primijeniti na svjedoke i svjedoka saradnika, zakon pravi razliku između ova dva lica. »Termin svjedok saradnik biće uključen u zakon na osnovu definicije koja već postoji u Zakoniku o krivičnom postupku«.
Novim zakonom predloženo je da se Jedinici za zaštiti svjedoka dostavljaju svi potrebni podaci za rad.
Na osnovu zahtjeva VDT, Jedinica za zaštitu može odlučiti o primjeni i vrsti hitnih mjera zaštite, dok Komisija ne donese odluku o prijemu u program zaštite. "U cilju procjene ove mogućnosti, neophodno je da Jedinica za zaštitu dobije sve relevantne informacije i detalje, koje državni tužilac posjeduje u vezi svedoka i njegovih informacija", kaže se u obrazloženju.
Novim Zakonom predviđene su i novine u odnosu na Sporazum o primjeni programa zaštite.
Navodi se da je iz razloga bezbjednosti od ključnog značaja da je taj dokument napravljen u jednom porimjerku i da se čuva u Jedinici za zaštiti. "U suprotnom, izgubljen ili zloupotrijebljen Sporazum može ugroziti čitav Program zaštite".
"Predlaže se i bezbjedonosna odredba koja zabranjuje zaštićenim licima da tuže Jedinicu i njene zaposlene za bilo koje akcije i neuspjehe u izvršavanju obaveza koje proizilaze iz Sporazuma", kaže se u Zakonu.
Predloženo je brisanje odredbe koja je onemogućavala prekid programa zaštite na štetu zaštićenog lica, jer po ulasku u taj program, to lice dobija određene obaveze.
"U slučaju da to lice krši ili se ne ponaša u skladu sa tim obavezama, Jedinici treba omogućiti pravo da prekine program zaštite, čak i ako to može biti na štetu zaštićenog lica", kaže se u predloženom Zakonu.
Predviđeno je brisanje saglasnosti zaštićenog lica u odnosu na pitanja koja se odnose na njegova statusna i druga prava i obaveze, zato što uslakom u program zaštite daje pristanak i dobrovoljno potpisuje Sporazum sa Jedinicom za zaštitu.
Bonus video:
