Savez sindikata (SSCG) će ove godine Praznik rada, 1. maj obilježiti protestnom šetnjom ulicama Podgorice, koja će biti završena muzičkim hepeningom na Trgu Svetog Petra Cetinjskog, najavio je generalni sekretar te sindikalne organizacije, Marko Nikčević.
"Nakon protestne šetnje ćemo na Trgu Svetog Petra Cetinjskog okupiti iskusne sindikalne članove, mlade i studente, penzionere i sve građane koji su spremni da na takvom skupu pokažu snagu i odlučnost", rekao je Nikčević.
On je kazao da će na Trgu Svetog Petra Cetinjskog biti organizovan veliki muzički hepening na kojem će učestvovati cetinjski Perper i The Books of Knjige, Autogeni trening iz Nikšića i Zabranjeno pušenje iz Sarajeva.
"Crnogorski poslodavci i Vlada, kao najveći poslodavac, mnogo su kreativniji u kršenju zakona nego u inovacijama u privrednim i razvojnim projektima“, rekao je Nikčević
On je dodao da će to biti prilika da iskusni sindikalni aktivisti skrenu pažnju mladima na to da ih u budućnosti čeka i te kako surova borba za svako novo radno mjesto, sa čim oni moraju već danas da se upoznaju.
"Zamislimo se nad činjenicom da trenutno u Crnoj Gori osam hiljada visokoškolaca čeka posao. To je jedan od razloga što smo ih ovog Prvog maja pozvali da sa sindikalcima pokažu solidarnost i na taj način demonstriramo potencijalnu snagu. U krajnjoj liniji, niko svoje intrese ne može odbraniti sam, a proslavom Praznika rada hoćemo da one koji nijesu organizovani uključimo u redove SSCG, pod geslom - O nama, sa nama", poručio je Nikčević.
On je kazao da u SSCG nijesu zadovoljni položajem radnika u Crnoj Gori, posebno drastičnim kršenjem njihovih prava, o čemu svjedoči činjenica da u tu sindikalnu centralu dolaze nezadovoljni i obespravljeni, koji se žale na materijalni, ekonomski i socijalni položaj i radni status.
Nikčević smatra da to nije trenutno događanje, već posljedica predugog trajanja tranzicije u kojoj su se na jednoj strani odvojili njeni "dobitnici", a na drugoj "gubitnici", u koje spadaju svi radnici bivših privrednih giganata kojih više nema.
"Promjena strukture privrede dovela je do velikih promjena u strukturi zaposlenih. Turizam, poljoprivreda i energetika postale su dominantne privredne grane, a nijesmo sigurni da bez otvaranja proizvodnih industrijskih kapaciteta one mogu apsorbovati nove generacije mladih i školovanih ljudi", rekao je Nikčević.
Prioritet SSCG je, kako je kazao, očuvanje radnih mjesta, poboljšanje uslova rada i povećanje zarada i standarda organizovanjem radnika, što je u postojećim uslovima veoma težak zadatak.
"SSCG nije odlučujući faktor u rješavanju privrednog i ekonomskog razvoja zemlje. Za to su zadužene neke druge institucije kojima bi strukturne promjene u privredi morale biti signal za energičnu akciju prema otvaranju novih radnih mjesta", poručio je Nikčević.
On je saopštio da se radnici najčešće žale na kršenje prava iz radnog odnosa, isplatu zarada mimo zakona, neredovnu uplatu poreza i doprinosa, skraćenje godišnjih odmora, produžavanje radnog vremena i rad za praznike bez nadoknade.
Ta prava, kako je naveo, krše poslodavci kojima bi najlakše bilo da svim radnicima isplaćuju minimalce, osiguravaju ih na minimalnu cijenu rada i na njih primjenjuju termin „fleksigurnost“, koji je u Cnoj Gori izgovor za otpuštanje i surovu eksploataciju zaposlenih.
"Crnogorski poslodavci i Vlada, kao najveći poslodavac, mnogo su kreativniji u kršenju zakona nego u inovacijama u privrednim i razvojnim projektima“, rekao je Nikčević i dodao da društveno odgovornih poslodavaca ima, ali su manje vidljivi, jer se bave radom, proizvodnjom i kreacijom.
"Potpuno razumijem i uvažavam potrebu i da se putem protesta iskaže realno nezadovoljstvo statusom i neredovnim primanjima"
Kada je riječ o socijalnom dijalogu, Nikčević je ocijenio da je on u Crnoj Gori, u odnosu na okruženje, ali i standarde evropskih zemalja, do sada bio na zavidnom nivou, kao i da njegovo zaobilaženje ne bi bilo dobro ni za poslodavce, ni za zaposlene.
"Nijedna odluka koja se tiče radnika ne može proći ako je ne odobri Socijalni savjet. To je mjesto na kojem bi Sindikat učestvovao u donošenju bitnih odluka i zakona, zbog čega ćemo socijalnim partnerima predložiti da nijedna bitna odluka, koja se tiče statusa radnika, ne može proći bez Socijalnog savjeta“, saopštio je Nikčević.
SSCG će, kako je dodao, tražiti da odluke Socijalnog savjeta budu obavezujuće za Vladu, što do sada nije bio slučaj.
"O tome svjedoči i najnoviji pokušaj skoro ilegalnog donošenja Zakona o zaradama javnih službenika i namještenika, koji je donesen mimo Socijalnog savjeta, bez konsultacija socijalnih partnera. To je primjer drastičnog urušavanja socijalnog dijaloga, što SSCG neće dozvoliti i upotrijebiće sve načine sindikalne borbe. U protivnom, što bi uopšte radio sindikat“, pitao je Nikčević.
SSCG je Socijalni savjet, prema njegovim riječima, shvatio kao način da se tenzije i sukobi između svijeta rada i kapitala, koji vode štrajkovima, demonstracijama i protestima, dovedu na civilizovani nivo u kojem će se socijalni partneri međusobno uvažavati.
"SSCG ima 40-tak hiljada članova, što za svakog ko se bavi analizom predstavlja respektabilnu snagu od koje bi trebalo da zaziru i političke partije, ministarstva i Vlada, zato što štrajkovi, protesti i demonstracije predstavljaju legitimna sindikalna sredstva, a na sindikatima je da odluče o tome kada će ta sredstva upotrijebiti“, naveo je Nikčević.
On je podsjetio da je na Kongresu SSCG u novembru jednoglasno usvojena Rezolucija kojom se od Skupštine traži da se za predstavnike sindikata u parlamentu obezbijedi „prazna“, odnosno „slobodna stolica“, ili više njih. To bi, kako je dodao, predstavljalo način da se čuje radnička i sindikalna riječ, direktno i neposredno, kako bi se izbjeglo posredovanje političkih partija u zastupanju naših radničkih interesa.
"Dosadašnja praksa pokazala je da se vrlo često radnički problemi zlouporebljavaju u politikantske svrhe. Predugo smo u tranziciji i predugo se političke partije bave pitanjima koja se ne tiču radnika, zapošljavanja, privrede i ekonomije, nego su sve podredile opstanku na političkoj sceni. Pri tom su zaboravili na radničke probleme ili ih stalno odlažu za neka bolja vremena“, saopštio je Nikčević.
On smatra da bi se usvajanje predloga o takozvanoj „slobodnoj stolici“ u Skupštini itekako bi doprinijelo poboljšanju položaja radnika, a njihove probleme učinilo vidljivim na jasan i očigledan način.
"Ključni problem radničke klase je taj da ona u vremenu dugotrajne tranzicije polako nestaje. Sve manje ljudi radi u fabrikama, sve manje proizvodi. Nove firme zapošljavaju malo radnika, srednja klasa je dovedena na ivicu egzistencije, o čemu najbolje svjedoči podatak da je ovog mjeseca potrošačka korpa 779 eura, a prosječna zarada 476 eura“, rekao je Nikčević.
On je dodao i da polovina zaposlenih u Crnoj Gori prima platu manju od 250 EUR, što ih neminovno gura prema apsolutnoj liniji siromaštva.
"To su stvari koje su možda značajnije nego sami i suvi statistički podaci, koji često mogu i da zavaraju. Nezaposlenih je trenutno, prema zvaničnim podacima Monstata, nešto preko trideset hiljada. Cifre same po sebi govore“, kazao je Nikčević.
On je saopštio da je u Crnoj Gori, prema podacima SSCG, trenutno u štrajku ili protestu 20-tak preduzeća, ali da problem nije samo u broju, nego u činjenici da se radnici koji su u štrajku kasno javljaju sindikalnim organizacijama.
"Oni se kasno javljaju SSCG, umjesto da se odmah obrate našim pravnim kancelarijama ili sindikalnim povjerenicima kako bi se problem riješio u zakonskim okvirima. Ovako smo svjedoci tužne činjenice da ljudi često štrajkuju glađu, što nije sindikalni vid borbe, nego izraz očaja radnika kojima su poslodavci uskratili elementarna zakonom garantovana prava“, rekao je Nikčević.
On je podsjetio da su štrajku i predstavnici Stručne službe SSCG, kojima se duguju četiri plate i 20-tak doprinosa za socijalno osiguranje.
"Potpuno razumijem i uvažavam potrebu i da se putem protesta iskaže realno nezadovoljstvo statusom i neredovnim primanjima. Činjenica je da se od Kongresa i izbora novog generalnog sekretara zarade primaju redovno, a dugovanja se nadoknađuju isplatom još polovine plate koja se duguje, tako da očekujemo da će dugovanja biti regulisana u relativno kratkom vremenu“, objasnio je Nikčević.
On je naveo da su takav način regulisanja zaostalih dugovanja prihvatili svi zaposleni, o čemu svjedoče i zaključci sa više sastanaka Radne zajednice.
"Nemam informaciju da bilo ko od zaposlenih štrajkuje ovim povodom. Prisutne su određene izjave u medijima za koje mislim da ne oslikavaju trenutno raspoloženje zaposlenih. Moja obaveza je da se na najbolji način bavim svojim poslom i postupam u skladu sa zajedničkim dogovorom, a na njima je da ocijene koliko sam u tome dosljedan i uspješan“, rekao je Nikčević.
Bonus video:
