Vunu koju većina crnogorskih stočara godinama baca ili pali, ne znajući šta bi sa njom, Holanđanka Alexandra Aubertin je odlučila da iskoristi i da joj vrijednost na tržištu. Tako je nastao Znuggle, kompanija zasnovana na socijalno angažovanoj ideji proizvodnje predmeta od vune.
Sva vuna koja se koristi za izradu predmeta, a zasad su to vunene lutke, potiče od ovaca koje žive u Crnoj Gori, a predmete izrađuju žene iz Berana, te one koje tokom ljeta žive na katunima u toj opštini. Marica, Biserka, Vesna i Borka su glavne pletilje u Znuggle timu, dok Sanja, ljekarka po zanimanju, koristeći prirodne sastojke, vuni od koje se izrađuju lutke, dodaje boju.
Aubertin navodi da je odluka da se za proizvodnju angažuju žene sa sjevera motivisana zvaničnom statistikom prema kojoj je stopa nezaposlenosti u tom dijelu Crne Gore najveća. Tako je pružena prilika ženama da imaju redovan ili dodatni posao. Ujedno, razmišljala je kako iskoristiti vunu, koja je nekad bila značajna sirovina.
Vuna se koristila kako u tekstilnoj industriji, tako i u domaćinstvima, za proizvodnju konca, torbica, tepiha, prekrivača, dušeka, odjevnih, te ukrasnih predmeta. Vuna se, međutim, godinama pali i baca. I to nije slučaj samo u Crnoj Gori, već i regionu. Osim što se godinama manje koristi kao sirovina, odbačena vuna predstavlja i ekološki problem.
U radu “Zbrinjavanje ovčje vune na ekološki način u kontekstu održivog lokalnog razvoja”, autor Robert Adrić sa Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku navodi da se poljoprivrednici vune rješavaju na njima najjednostavniji način, odlažući je na deponije, u prirodu: uz šume, na livade, uz mora, u kanale, ili je zakopavaju.
“To su sve najgori načini kako se riješiti vune. Vuna prelazi iz pozicije sirovine za proizvodnju u kategoriju otpada, i to štetnog otpada... Takva vuna u prirodi trune i zagađuje podzemne izvore vode”, navodi Adrić.
Za razliku od situacije u Crnoj Gori i regionu, vuna u Evropskoj uniji predstavlja vrijednu i deficitarnu sirovinu. I toga je svjesna i Aubertin. Ona već nekoliko godina živi u Crnoj Gori, gdje je, uz Znuggle, ranije pokrenula i niz drugih ekoloških inicijativa i projekata, poput Zero Waste inicijative za zabranu upotrebe plastičnih kesa, te projekat “Zona bez dima”, čija je ideja mapiranje lokacija na kojima je u potpunosti zabranjeno pušenje.
“Današnji svijet se mijenja brže nego ikad, tradicija nestaje, ujedno se uništava i životna sredina, ali vjerujemo da je moguće iznova sagledati i ispraviti to kako se odnosimo prema svemu. Znuggle je primjer koji dokazuje da je moguće kreirati divne proizvode sa prekrasnom pričom, u potpunosti prihvatajući kružnu ekonomiju i tradicionalni način proizvodnje. Znuggle dokazuje da je moguće stvoriti novu vrijednost, bez ikakvog uticaja na Zemlju”, navode iz te kompanije.
Osim što proizvodi ručno rađene proizvode od prirodne vune, vodeći se principima tradicionalne proizvodnje, rada sa prirodnim materijalima i bojama, Znuggle je i kompanija koja se vodi principima poštenog plaćanja rada svima koji su angažovani u poslu, navodi Aubertin.
Ona se nada da će se u narednom periodu njihovom timu, osim žena iz Berana, pridružiti i žene iz drugih crnogorskih gradova, posebno na sjeveru.
Zainteresovani se za sve informacije mogu javiti putem zvaničnog sajta kompanije znuggle.me, gdje su Znuggle proizvodi dostupni i za naručivanje. Narudžbe su moguće iz cijelog svijeta.
Za svaku lutku potrebno 15 sati rada
Za izradu svake lutke, kaže Aubertin, potrebno je 15 sati rada. Cijene Znuggle proizvoda se kreću od 25 i više eura. Svi proizvodi se, kako navode u kompaniji, pakuju u kutije od recikliranog kartona, koje proizvodi kompanija u Podgorici i umotani su u pamučne cegere, dizajnirane tako da ih je kasnije, prilikom kupovine u marketima, moguće koristiti umjesto plastičnih kesa. Znuggle, kako navode, podržava globalni pokret protiv upotrebe plastike.
Borovnicama i korom luka do željenih boja
Vuna koja se koristi za izradu Znuggle proizvoda prolazi kroz proces bojenja prirodnim materijalima. Tako mađioničarka za boje, kako Sanju nazivaju druge članice tima, koristeći koru crvenog luka, vunu oboji u zeleno, žutu nijansu dobija od kore crnog luka, za ljubičastu vunu koristi borovnice i aroniju...
“Sastojci se kuvaju sat vremena, filtriraju, potom se vuna potapa u smjesu na tačno određenoj temperaturi”, navode iz kompanije.
Bonus video:
