Zaleđe je očuvano, a uski pojas uz obalu trpi veliki pritisak urbanizacije. Najveći problem je neplanska i divlja gradnja, rečeno je na jučerašnjoj raspravi o usaglašavanju Prostornog plana posebne namjene obalnog područja.
Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je da je napravljena sveobuhvatna analiza na osnovu koje će se moći planirati prostor: „Planiranje građevinskih područja većih od potrebnih predstavlja neracionalno trošenje vrijednih i neobnovljivih prostornih resursa i znači raspršenu izgradnju i skuplje komunalano opremanje i održavanje prostora. U prostoru to znači gubitak fizionomije i narušavanje prirodnih vrijednosti, a u krajnjem to izvjesno dovodi do smanjenja prihoda u turizmu i do pada rejtinga destinacije”.
On je rekao da je neohodno zaustaviti praksu usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta, uništavanja vrijednih obalnih šuma, kontrolisati širenje postojećih naselja i zaustaviti raspršenu izgradnju, uključujući smanjenje građevinskih područja...
Suština njegovog izlaganja je da se manje grade stanovi, a više turistički kapaciteti, što je preduslov za pozicioniranje Crne Gore kao visokovalitetne turističke destinacije.
U odnosu na Hrvatsku i Španiju betonirali smo mnogo više obale
Stepen iskorišćenosti našeg planiranog prostora je zabrinjavajući i iznosi 15,5 odsto. U Hrvatskoj se kreće od četiri do sedam procenata, rekla je Gvozdenovićeva pomoćnica Sanja Lješković-Mitrović.
Ona je dodala da je 46 odsto površine obalnog pojasa, u širine od jednog kilometra, planirano: „U Italiji, Francuskoj i Španiji uz znatno veću gustinu naseljenosti imaju niži procenat, oko 30 odsto”, kazala je ona.
Riječju, to je situacija u kojoj se dosta planira, a malo poštuju planovi. „Evidentan je pritisak u uskom obalnom području gdje izgrađenost preskače 45 odsto”, kazala je Jelena Knežević, kordinatorka za izradu plana.
Bonus video:
