Šef organizacionog odbora za razgraničenje Podgorice i Tuzi Naim Đokaj, poslaće danas predstavnicima tih dvaju lokalnih samouprava poziv da se naredni sastanak odbora održi najvjerovatnije 29. novembra, kad bi, ako bude saglasnosti obje strane, bila donijeta odluka da se razgraničenje riješi arbitražom.
Đokaj, koji je i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, kazao je “Vijestima” juče da je posljednji sastanak održan u junu, te da, tvrdi, iako je nakon toga slao nekoliko poziva, podgorička strana nije bila zainteresovana za razgovore, “jer je bio u toku izborni proces”. Na birališta u Podgorici izlazilo se 29. septembra, a predizborna kampanja počela je mnogo ranije.
“Moraju obje strane da se odazovu. Moj prvi predlog će biti, s obzirom na to da ovaj proces predugo traje, da idemo korak dalje, s predlogom ka Vladi za formiranje arbitražne komisije”, poručio je Đokaj.
U Podgorici, nakon izbora, nije formirana nova vlast, pa je neizvjesno da li će pitanjem razgraničenja nastaviti da se bavi aktuelna gradska uprava ili će to pitanje prepustiti novoj vladajućoj garnituri.
Tuzi su postale samostalna opština 2018. godine. Skupština glavnog grada je na sjednici održanoj 27. septembra te godine, u skladu s izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, donijela odluku o obrazovanju Organizacionog odbora za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane opštine Tuzi. Zadatak odbora bio je da, u skladu sa zakonom, predloži način uređenja odnosa, teritorijalno razgraničenje i podjele imovine, kao i druge aktivnosti potrebne za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane opštine. Od tada nije postignut dogovor u vezi s teritorijalnim razgraničenjem i podjelom imovine.
Sporne granične linije između Podgorice i Tuzi su u Kučima, Ćemovskom polju, Kućama Rakića...
Đokaj je rekao listu da organizacioni odbor nije dao rezultate, te da osjeća obavezu da predloži da se pitanje riješi preko arbitražne komisije.
“Obje strane se moraju saglasiti kojim tačkama će se pozabaviti arbitražna komisija. Mora ići predlog s jasno definisanim tačkama - da li je to pokretna ili nepokretna imovina, koja tačka teritorije...”, objašnjava on.
Sagovornik je kazao da želi u ime građana Podgorice i Tuzi da se proces koji traje šest godina, privede kraju.
Naveo je da su na posljednjoj sjednici od Direkcije za imovinu Glavnog grada dobili registar nepokretne imovine, a ranije i pokretne, ali da se Opština Tuzi o tome nije izjasnila, s obzirom na to da od tada nije bilo sjednica. Opština Tuzi je na ranijim sjednicama Odbora dostavila registar pokretne i nepokretne imovine.
Tuzi u procesu razgraničenja traže da se cjelokupna imovina koja je u vlasništvu Podgorice podijeli, te smatraju da im, srazmjerno teritoriji i broju stanovnika, pripada oko 15 odsto cjelokupne zajedničke imovine.
Član Odbora i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, kazao je “Vijestima” početkom aprila da će procjenjivači odrediti koji je to iznos od 15 odsto u novcu, i potvrdio da će, ako se nešto ne može podijeliti, Tuzi tražiti novčanu nadoknadu.
On je tada saopštio da podjela imovine između Glavnog grada i Opštine Tuzi nije definisana, što, kako je rekao, predstavlja veći problem od razgraničenja teritorije.
“Jer cjelokupna imovina koja je danas na Glavni grad Podgorica, jeste zajednička imovina Podgorice i Tuzi, koju moramo podijeliti jer zajedno smo je i stekli”, podvukao je Đeljošaj.
On je tom prilikom rekao i da se podjela zajedničke imovine ne odnosi samo na preduzeće “Deponije”, koje je dijelom i na teritoriji Tuzi.
“Ne samo na (‘Deponije’), nego na sve, od odmarališta u Sutomoru i Veruši, pa do cijele imovine pokretne i nepokretne, bila ona u Tuzima, Podgorici ili bilo gdje, pa do imovine privrednih društava. Sve je to zajedničko i mora se podijeliti”, poručio je.
Odgovarajući na pitanje da li je to pravno moguće, Đeljošaj je odgovorio da je “to jedino pravno moguće rješenje”.
“Ako nema dogovora, mora arbitraža. Mi smo to predlagali evo godinu i po, ali su članovi koji predstavljaju Podgoricu bježali sa sastanka, pa se nijesu odazvali zakazanim sastancima, jer se boje i arbitraže, pa bi da iskorišćavaju zajedničku imovinu unedogled. I za to smo našli pravni lijek, pa će morati da kompenziraju”, konstatovao je Đeljošaj.
Pojasnio je da taj “pravni lijek” podrazumijeva da Glavni grad plaća Opštini Tuzi naknadu za korišćenje zajedničke imovine koju koristi bez saglasnosti Tuzi, “jer koriste i ostvaruju i prihod i dobit od zajedničke imovine”.
Iz Glavnog grada “Vijestima” tada nisu odgovorili kakav je njihov stav o predlogu takvog načina podjele imovine, da li je to pravno moguće i kako gledaju na navode o plaćanju naknade Tuzima.
Prema dostupnim podacima, Tuzi se prostiru se na oko 236 kvadratnih kilometara. Rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva, pokazali su da Tuzi imaju 12.979 stanovnika, a Podgorica 179.505. Na popisu iz 2011, kad su Tuzi bile opština u sklopu Glavnog grada, imale su 11.379 stanovnika, a Podgorica 158.327 stanovnika.
Obje strane se moraju saglasiti kojim tačkama će se pozabaviti arbitražna komisija. Mora ići predlog s jasno definisanim tačkama - da li je to pokretna ili nepokretna imovina, koja tačka teritorije...”, rekao je Đokaj
Bonus video:
