Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević smatra da novinari ne treba da budu posebno krivično zaštićeni kao službena lica jer nije dobro izbalansiran odnos između te dvije kategorije.
Ona međutim nije protiv krivične odgovornosti napadača na novinare i smatra da taj problem može biti rješen čitavim setom mjera koje polaze od prevencije nasilja, preko njihovog otkrivanja pa do procesuiranja.
Lakočević je kazala da je to njen stav jer Ministarstvo pravde i Vlada nemaju zvaničan stav povodom mogućnosti da napad na novinare bude posebno krivično djelo.
Ona je to saopštila na okruglom stolu Sindikata medija i Akcije za ljudska prava,na kome je iznijet predlog da se u Krivični zakonik uvrste dva nova krivična djela teško ubstvo i teška tjelesna povreda u cilju pojačanja zaštite novinara u obavljanju profesionalnih zadataka. Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević danas je na okruglom stolu o inicijativi da se novinarima obezbijedi pojačana krivičnopravna zaštita Krivičnim zakonikom, kazala da je ideja da se njima pojača krivično-pravna zaštita, ali i drugima koji obavljaju posao u javnom interesu, a čija je bezbjednost ugrožena u Crnoj Gori.“U prvom redu su to novinari, pa je neophodno da država unaprijedi ambijent u kom rade medijski radnici, prvestveno efikasnim procesuiranjem i kažnjavanjem njihovih napadača. Prevencije radi, korisno je i odvratiti buduće počinioce i zato predlažemo da se unaprijedi Krivični zakonik , uvođenjem krivičnih djela po uzoru na ona kojima je već predviđena zaštita službenih lica”, rekla je ona. Gorjanc Prelević je navela da su to djela sprječavanja novinara u obavljanju profesionalnih zadataka i napad na novinara pri obavljanju tih zadataka.“Predlažemo i da se dva postojeća krivična djela iz Krivičnog zakonika, Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda dopune, tako što će se obezbijediti i dodatna zaštita novinarima, u tom smislu”, rekla je ona, podsjećajući na Inicijativu koju je ta NVO predstavila 2010.godine. Gorjanc Prelević je podsjetila na slučajeve u kojima su procesuirani izvršioci, ali bez utvrđenog motiva, ocjenjujući da su vjerovatno izvršioci najamnici i da je takve prakse potrebno zaustaviti većim kaznama.“Princip je da po uzoru koju već imaju službena lica, bude modelirana zaštita na novinare. To ne znači da se zalažemo da novinari budu izjednečani i dobiju status službenih lica, u bilo kom obliku, i mislimo da je to nepotrebno i prvanički neutemeljeno, ali u odnosu na obavljanje njihovih profesionalnih zadataka logično preporučiti zaštitu koju službena lica već imaju”, pojasnila je ona.
Lakočević: Sagledati sve strane Pomoćnica ministra pravde, Branka Lakočević podsjetila je da je u Crnoj Gori u posljednjih desetak godina više puta mijenjano krivično zakonodavstvo, navodeći da je i ta činjenica bila kritikovana. Ona je dodala da je u Akcionom planu za poglavlje 23, predviđen set mjera koji podrazumijeva i preventivne aktivnosti koje treba da se preduzmu u cilju zaštite novinara.“Te mjere podrazumijevaju analize rizika ugroženosti zaposlenih u sredstvima javnog informisanja, izrada bezbjedonosne procjene za novinare i njihove porodice, obezbjeđenje u slučaju ugroženosti, policijska pratnja i zaštita porodice i objekata u kojima žive i rade, operativne provjere na terenu i slično”, rekla je Lakočević.Ona je podsjetila i da je Vlada obrazovala Komsiju za praćenje postupanja nadležnih u istragama povodom slučajeva prijetnji, nasilja i ubistava nad novinarima. Prema riječima Lakočević, u sadašnjem krivičnom zakoniku postoje djela pod koja se mogu podvesti ona u vezi ugrožavanja sigurnosti novinara. Ona je navela da treba sagledati ukupan društveni ambijent, prvenstveno da li je dovoljno urađeno po pitanju poštovanja slobode izražavanja, a sa druge strane i ograničenja te slobode, u smislu zaštite ličnog dostojanstva, privatnosti, pretpostavke nevinosti, maloljetnika i slično, u skladu sa novinarskim standardima i kodeksom.“U prethodnoj fazi smo se bavili izmjenom krivičnog zakonika i sagledavali kroz djelo ugrožavanje sigurnosti i da li uvesti ovo krivično djelo, ali nismo uspjeli da postignemo balans između pojačane odgovornosti, kao što imamo za službena lica, i pojačane bezbjednosti”, rekla je Lakočević. Ona je kazala da je stav Ministarstva da u ovom momentu treba sagledati sve ove aspekte, ne samo izmjene Krivičnog zakonika.“Mislim da u ovom periodu treba naći načina i da će se kroz rad Komisje više radi na pronalaženu izvršilaca tih krivičnih djela ali mora da se radi i na prevenciji, zaštiti ali i odgovornosti novinara”, ukazala je Lakočević.Ona smatra da to sve treba da bude predmet detaljne analize, a da krivično zakonodavstvo bude posljednje sredstvo zaštite društveno neprihvatljivog ponašanja kako bi se pronašla optimalna mjera u zaštiti individualnih dobara sa jedne i opštih sa druge strane.“Ministarstvo pravde smatra da treba izvršiti detaljnu analizu svih aspekata prije nego se pristupi izmjenama zakona”, zaključila je ona. Gorjanc Prelević je kazala da se iz izlaganja može zaključiti da u Ministarstvu za sada ne postoji volja da se radi na takvim izmjenama.“Ali mi smo tu da se razgovara, a da li je inicijativa potpuno neutemeljena i beznadežna ili možemo uticati na promjenu stava Ministarstva”, navela je ona.
Danilović: Novinarstvo najugroženija profesija Predsjednica Sindikata medija, Marijana Camović, rekla je da novinari i medijski radnici ne rade u bezbjednim uslovima i da je cilj te strukovne organizacije da se to promijeni.“Potvrda te tvrdnje su i tri eksplozivne naprave koje su se desile prošle godinje, a bile su namijenjene novinarima. Ta tri a ni ostali napadi su neriješeni, i neophodno je promijeniti tu praksu”, rekla je ona. Camović smatra da su rješenja u smislu izmjena krivičnog zakonika model koji bi bio djelotvoran i demotivišući za napadače. Funkcioner Demokratskog fronta, Goran Danilović rekao je da je stanje medijskih sloboda u Crnoj Gori gore nego što i sami mediji tome daju prostor, ocjenjujući da je novinarstvo najugroženija profesija.“Za mene i Front prihvatljivo je da napad na novinare na njihovom poslu bude tretiran kao napad na službena lica", rekao je on. Danilović smatra da bi se predložena inicijativa mogla i unaprijediti ali da bi, da je sada u poziciji da bira da li da je prihvati ili odbije, ipak prihvatio. Predstavnik Socijalističke narodne partije, Aleksa Bečić kazao je da i ta stranka podržava predložene izmjene, ocjenjujući da je to neophodno kako bi se unaprijedile medijska prava i slobode.
Bonus video:
