Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica saopštila je da nije rijedak slučaj da advokati, nakon što im bude dodijeljen predmet da zastupaju korisnika besplatne pravne pomoći, to odbiju.
Ona je, na okruglom stolu o primjeni besplatne pravne pomoći nakon stupanja na snagu zakona koji reguliše tu oblast 1. januara 2012. godine, naglasila da to utiče na odugovlačenje sudskog postupka.
“To je naročito izraženo u Rožajama i Beranama. Postavlja se pitanje da li bi advokati koji odbiju pružanje besplatne pravne pomoći trebalo da snose neku vrstu sankcija, na primjer, da se brišu sa spiska advokata za područje rada toga suda”, predložila je Medenica.
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kazao je da je ta informacija za njega novost.
“Advokatskoj komori do sada nije stigao nijedan dopis sa prigovorom da advokati odbijaju te predmete, niti mi se bilo ko od advokata žalio da nije zadovoljan naplatom po tim predmetima”, kazao je Begović “Vijestima nedjeljom”.
On smatra da su advokati na ozbiljan način prihvatili primjenu tog zakona, kao i da su rješenja suda stizala u skladu sa tarifom.
“Plaćanje je u skladu sa tarifom i našim troškovnikom. Ovo je za mene iznenađenje, pogotovo zbog činjenice da je u posljednje vrijeme, zbog primjene Zakona o notarima, pogotovo na sjeveru, jedan dio advokata ostao bez obilnog dijela poslova i mislim da je to malo čudna informacija”, kazao je Begović.
Medenica je saopštila da je primjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći pokazala da građani nijesu dovoljno upoznati sa tim mehanizmom, kao i da je potrebna efikasnija saradnja drugih institucija sa sudovima.
Ona je poručila i da se najranjivije kategorije najmanje obraćaju za pomoć.
“Žrtve nasilja u porodici kao prekršaja nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć što obesmišljava svrhu instituta. Kako je manji broj djece sa posebnim potrebama i osoba sa invaliditetom kao podnosilaca zahtjeva za pomoć, može se ukazati i na nedovoljnu aktivnost centara za socijalni rad koji bi trebalo da ih upućuju prema osnovnim sudovima kada se ukaže potreba za besplatnom pravnom pomoći”, poručila je Medenica.
Medenica je komentarisala i rok za odlučivanje po zahtjevima, koji je zakonom definisan na 15 dana. Ona je objasnila da do probijanja rokova najvećim dijelom dolazi zbog otežane komunikacije suda sa drugim državnim organima, te da je potrebna veća ažurnost uprava koje postupaju po nalogu suda.
Ministar pravde Duško Marković ukazao je da je neinformisanost građana najveći problem u sprovođenju zakona, zbog čega je potrebno raditi na podizanju svijesti građana o tom mehanizmu.
On je podsjetio i da se u Izvještaju o napretku Crne Gore Evropska komisija osvrnula na taj sistem, konstatujući da nije dovoljno finansiran i da su prisutne jezičke barijere za njegovu primjenu.
“Potrebno je izraditi kvalitetnu bazu podataka o strukturi lica kojima je odobrena besplatna pravna pomoć”, kazao je Marković, napominjući da je, uprkos izazovima, riječ o uspješnom projektu.
GrađaniI podnijeli 922 zahtjeva
Građani su do sada, kazala je Medenica, podnijeli 922 zahtjeva za pružanje besplatne pravne pomoći, od čega je usvojeno 696. Osim Podgorice, gdje je bilo 413, zahtjevi su česti i na sjeveru, u Rožajama, Bijelom Polju i Pljevljima.
“U najvećem broju slučajeva podnosioci su korisnici socijalnih prava, kao što je materijalno obezbjeđenje porodice”, kazala je ona. Stalni koordinator sistema UN Rastislav Vrbenski kazao je da je UNDP partner u sprovođenju tog projekta, navodeći da je zajednički cilj bio da obezbijede jednak pristup pravdi za sve.
“Saradnja je neminovno dovela do takvog uspjeha da su naši rezultati predstavljeni u regionu i šire kao primjer”, kazao je Vrbenski.
Bonus video:
