Podgorički poljoprivrednik Igor Mugoša organski je proizvođač smokve i nara već godinu dana, a tvrdi da će sljedeće sezone početi da se bavi i preradom.
"Do sada sam se bavio samo prodajom svježih smokava, a pošto sljedeće godine očekujemo veliki prinos, moraćemo i da se preorjentišemo na džem, slatko, sušene smokve, sok, alkohol, a postoji mogućnost da ih izvezemo", kazao je Mugoša.
On je dobio sertifikat organskog proizvođača prošle godine, ali tvrdi da trgovački lanci u Crnoj Gori nijesu zainteresovani za organsku smokvu, čak ni prodavnice zdrave hrane. "Prodao sam prošle godine 25 tona svježe smokve na primorju, jer niko od velikih marketa u Podgorici nije želio da kupi smokvu. Laković, Voli i ostali uopšte nijesu zainteresovani za kupovinu smokve, čak ni Bonela, koja se bavi prodajom zdrave hrane", kazao je.
Ne kupuju čak ni specijalizovane prodavnice (Foto: S.Prelević)
Preko hiljadu stabala smokava na Sadinama u Tološima, koje okružuje 200 stabala divljeg šipka, takođe organskog proizvoda, podsjećaju na plantaže koje ste do skoro mogli vidjeti samo na televiziji. Oko imanja prostiru se hektari livada i neiskorištenog zemljišta koje je devedesetih godina prošlog vijeka država vratila vlasnicima. Mugoša tvrdi da ima raznih vrsta smokava, koje se različito nazivaju u Crnoj Gori, kao što su pupavac, crna smokva ili lipovka, velika smokva....
"Jedino ne držim petrovače (rađaju na Petrovdan), jer su nezahvalne za držanje i brzo propadaju", kazao je. Tvrdi da je smokvi za dobar rod potrebna samo voda i đubrivo, a s obzirom da je nije potrebno prskati hemijskim preparatima, nije teška za organsku proizvodnju. "Mislim da smokvu u Crnoj Gori niko ne prska, jedino ne smijem koristiti stajsko (kravlje) đubrivo, jer skoro svi kravama daju koncentrovanu hranu, pa ih đubrim ovčjim đubrivom.
Mnogo veći problem je branje, jer kada počne da rađa, svaki dan mora da se bere, a kada se ubere mora brzo da se proda, jer brzo propada", rekao je Mugoša. Tvrdi da je preko Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i projekta "DANIDA" kupio traktor, hladnjaču, sušaru i druge mašine, neophodne za rad.
"Tada je ministarstvo preko projekta vraćalo pedeset odsto uloženih sredstava, pa sam iskoristio da obezbijedim što mi treba. Uzeo sam sušaru za smokve sa prohromskim rešetkama, kako bih organski proizvodio i sušene smokve, jer rešetke moraju biti od hroma ili drveta kako bi hrana bila prirodna. Većina smokve suši na suncu, i mi smo tako radili, ali se na suncu smokva odmah ucrvlja, a kasnije se ubaci u zamrzivač i riješi se taj problem sa crvima, zbog toga sam nabavio sušaru kako bih izbjegao takve probleme", pojasnio je Mugoša.
On je reporterima "Vijesti nedjeljom" pokazao eksperimentalni džem od smokava, slatko od smokava, sok od šipka i sušene smokve, a tvrdi da će sljedeće godine početi da pravi i alkoholno piće, koje bi moglo da se zove "smokovača".
Mugoša je mehaničar po struci i vlasnik je auto-servisa u Donjoj Gorici, ali tvrdi da planira da se preorjentiše na poljoprivredu, koju mnogo više voli od popravke automobila. Kazao je da oko voća radi sa porodicom i nekoliko radnika, kao i da je to porodični posao koji je prije deset godina započeo njegov otac, dok je on proizvodnju samo preorjentisao na organsku.
Masline ne mogu organski zbog KAP-a
Mugoša je na svom imanju u Donjoj Gorici posadio 280 stabala masline koje većinom koristi za proizvodnju ulja. "Imam nekoliko desetina stabljika stonih maslina za salatu i jelo, dok je ostalo za ulje. Na primorju ima dosta kvalitetnih mlinova, gdje samo poneseš masline i oni ti odmah iscijede ulje.
Pošto su stabljike još uvijek male ove godine sam iscijedio 30 litara ulja, a stono voće tek zrijeva", kazao je. Tvrdi da za masline nije mogao dobiti organski sertifikat zbog blizine Kombinata aluminijuma.
"Evo sad bruje mediji da će se KAP zatvoriti, pa se nadam da ću onda organski proizvoditi i masline", našalio se Mugoša.
Galerija
Bonus video:
