Vlada je danas utvrdila predloge zakona o državnom tužilaštvu, sudovima, Sudskom savjetu i Ustavnom sudu, koji se usklađuju sa izmjenama Ustava. Pomoćnik Ministra pravde, Branka Lakočević, kazala je novinarima nakon sjednice da je set zakona o državnom Tužilaštvu pretrpio najviše promjena zbog amandmana -„kako na funkcionalni sastav tužilaštva,tako na izbor vrhovnog državnog tužioca (VDT), izbor tužilačkog savjeta, rukovodilaca državnih tužilaca i državnih tužilaca“.Ona je kazala da je predviđen probni mandat od četiri godine za sve tužioce koji se biraju prvi put, kao i stalnost njihove funkcije.„U cilju implementiranja ustavnih promjena izvršene su izmjene zakona u smislu propisivanja novog sastava Tužilačkog savjeta. Predviđeno je da on ima predsjednika i deset članova. Ustav je odredio da njime predsjedava VDT, dok su članovi pet tužilaca, koji imaju stalnu funkciju i najmanje pet godina radnog iskustva u obavljanju tužilačke funkcije“, rekla je Lakočević.Ona je navela da će njih će birati Konferencija svih tužilaca, koje će činiti rukovodioci i državni tužioci-četiri člana će biti iz Vrhovnog, dva iz Višeg tužilaštva a jedan iz reda osnovnih tužilaca.„Biće i četiri ugledna pravnika koja će birati i razrješavati Skupština, na predlog Advokatske komore, Udruženja državnih tužilaca, Udruženja pravnika i Ombudsmana i jedan predstavnik Ministarstva pravde. Sastav Tužilaškog savjeta će proglašavati predsjednik Crne Gore“, kazala je Lakočević.Upitana da prokomentariše određenu rezervu iz Tužilaškog savjeta koje je saopštilo da je predviđeni reizbor svih tužilaca nije propisan ustavnim zakonom, ona je navela da su u radu i pripremi zakona Ministarstva pravde bili uključeni i predstavnivi Tužilaštva.„Kad je u ptanju ovaj stav, on nije politički već pravni, jer upravo Ustavi zakon za sprovođenje Ustava nije predvidio da postojeći zamjenici mogu nastaviti da obavljaju poslove kao tužioci.
Potpuno je promijenjen njihov status, jer je samim Ustavom predviđeno da tužioci obavljaju poslove državnog tužilaštva, za razliku od ranijih rješenja gdje je bilo rečeno da te poslove obavljaju sadašnji rukovodioci odnosno tužioci i da imaju zamjenike“, pojasnila je Lakočević.Prema njenim riječima, ranije su državni tužioci, a raniji zamjenici, imenovani a sada se biraju jer im je stalna funkcija.„Prvi put se biraju na četiri godine, i to su sve nova ustavna rješenja, a mi smo smatrali da prilikom implementacije ne možemo nekom kome nije tako bila određena pozicija unutar Ustava, a Ustavnim zakonom nije data mogućnost da nastave da obavljaju poslove kao zamjenici,i odredili da se vrži ne reizbor, nego ponovni izbor svih nosilaca tužilaške funkcije“, kazala je Lakočević.Ona je precizirala da u nosioce tužilačke funkcije spadaju i rukovodioci tužilaštava i sami tužioci. Upitana koji su rokovi zasprovođenje četiri zakona, Lakočević je rekla da Ustavni zakon za sprovođenje Ustava za pojedine izbore sam određuje rokove - kao što su postupci izbora VDT, članove Sudskog savjeta, predsjednika Vrhovnog suda i sudija ustavnog suda.„Samim Ustavom i ustavnim zakonom određeni su neki rokovi, a mi smo kroz prelazne i završne odredbe razradili u dijelu gdje nije bilo određeno. Samim amandmanima na Ustav kada je određen i postupak izbora članova Sudskog savjeta,VDT-a i sudija Ustavnog suda određeno je da između glasanja u prvom krugu, koje se vrši dvotrećinskom većinom, bude glasaje tropetinskom većinom ali tek nakon 30 dana“, pojasnila je Lakočević.Kako je navela, kod zakona o tužilaštvu desio se niz novina , počev od izbora VDT-a, gdje Ustav i zakoni za sprovođenje određuju rokove.„Odredili smo rokove za izbor članova Savjeta, kako iz redova tužilaca tako i Skupštine. Tužilački savjet raspisaće javni poziv i uputiti predlog prema Skupštini, upravo zbog kratkih rokova koji su određeni, jer je rečeno da se će se odmah 30 dana nakon usvajanja zakona raspisati javni poziv za njih“, dodala je Lakočević.Ona je objasnila da su rokove uklapali, „i kad se izabare tužilački Savjet koji su njegovi dalji koraci-u kom roku će se izabrati ponovo rukovodioci i tužioci, ali ovi postojeći svi nastaviti dalje, kako sudije Ustavnog suda tako i drćavni tužioci do izbora novih“.Upitana da li očekuje da će se sve završiti do sredine 2014. Godine, Lakočević je odgovorila da je došlo do novih momenata,ida su predviženi rokovi bili veoma kratki ali da očekuje da će i Skupština i ostali nadležni organi ispoštovati rokove. „Postoje različiti rokovi za različite kategorije . Po ovim izmjenama, kako članovi Sudskog savjeta tako i vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda mogli bi vrlo brzo da se izaberu, u rokovima utvrđenim samim zakonima “, rekla je Lakočević.Ona je saopštila da se najznačajnije izmjene u zakonu o Sudskom savjetu odnose na postupak i način izbora predsjednika Vrhovnog suda u skladu sa novim ustavnim rješenjima. Zakonom o sudovima razrađene su nadležnosti i postupak na koji opšta sjednica Vrhovnog suda dolazi do kandidata kog će predložiti, a, dodala je Lakočević, slijediće javni konkurs za predsjednika Vrhovnog suda.»Kad je u pitanju sastav Sudskog savjeta, amandmanima na Ustav je predviđeno da ima ukupno deset članova, od kog su četiri sudije, koje će birati i razrješavatii konferencija sudija, imamo jednu izmjenu koja se odnosi na uslove koje mora ispunjavati sudija Osnovnog suda koji će biti član Sudskog savjeta, a to je da mora imati najmanje pet godina radnog iskustva kao sudija«, rekla je ona. Prema riječima Lakočević, kad su u pitanju članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, biraće ih Skupština. »S tim da smo propisali da moraju imati najmanje deset godina radnog iskustva i uživati lični i profesionalni ugled«.Kako je navela, kad je u pitanju zakon o Ustavnom sudu, amandmanima su određeni novi uslovi za sudije Ustavnog suda i nov mandat od 12 godina, kao i način njihovog izbora.»U skladu sa tim, predviđeno je da sudije Ustavnog suda bira i razrešava Skupština, i to dvoje na predlog predsjednika Crne Gore, a pet na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine. U prvom krugu glasanja biraju se dvotrećinskom, a u drugom tropetinskom većinom«, rekla je Lakočević.Ona je pojasnila da će se arspisivati javni poziv za sudije. »I nakon isteka roka za prijavljivanje kandidata obavljaće se razgovor sa tim kandidatima koji ispunjavaju uslove i na osnovu dokaza o ispunjenosti uslova, kao i rezultata razgovora sa kandidatima, sačinjavaće se predlog koji će sadržati onoliko kandidata koliko se bira«.Ukoliko se, kako je kazala, isti kandidati prijave na predlog predsjednika i Skupštine, oni moraju voditi računa o tome da se ne mogu isti kandidati predložiti. Lakočević je kazala da će predsjednika Ustavnog suda birati same sudije na tri godine, iz reda svojih kandidata. Kad je u pitanju način odlučivanja, može se odlučivati u vijeću od troje sudija kad je u pitanju ustavna žalba.
Bonus video:
