“Boka Grupa“, koja u Tivtu na preko 786.000 kvadratnih metara zakupljenog zemljišta u blizini tamošnjeg aerodroma razvija projekat šampionskog golf-igrališta sa 18 rupa, uvjereni su da će prestići svoje glavne konkurente iz „Oraskoma“, te da će prije projekta Luštica Bay, biti u stanju da golferima pruže mogućnost igranja na prvom golf-terenu u Crnoj Gori.
„Iz prostih tehničkih razloga, uključujući lokaciju i topografiju, veoma je moguće da će obližnjem terenu na Luštici biti potrebno dvostruko više vremena da se izgradi, a koštaće značajno više zbog konstruktivnih izazova sa kojima mi nismo suočeni.
Bivši “Montepranzo-Bokaprodukt” vinograd u Tivtu nudi gotovo savršenu topografiju i poziciju za izgradnju golf terena, što znači da su sreća i vrijeme na našoj strani. Sigurno je da će ovaj teren biti prvi završen”, kazao je “Vijestima” menadžer marketinga i prodaje u “Boka Grupi” Predrag Sekulić.
On je to rekao odgovarajući na pitanje zašto stalno u javnom nastupima o svom projektu govore kao o “prvom golf igralištu u Crnoj Gori” kada je “Orascom” na Luštici prije njih ušao u realizaciju sličnog projekta na preko milion kvadrata površine. Boka grupa (Boka Group) je svoj projekat nazvala “Royal Montenegro Golf & Country Club“ (RMGCC).
“Što više terena za golf bude izgrađeno u Crnoj Gori, tim bolje za golf kao sport”, istakao je Sekulić, dodajući da uskoro kreću prvi radovi na raščišćavanju lokacije nekadašnjeg vinograda i poljoprivrednog dobra u blizini tivatskog aerodroma.
Na pitanje zašto su se opredijelili da svoj projekat nazovu kraljevski (royal), te kao promotere angažuju članove kraljevske i carske crnogorske i ruske familije, iz “Boka Grupe” ističu da je njihov pokrovitelj “princ Dimitrij Romanov, praunuk kralja Nikole i unuk velike knjeginje Milice (rođene Petrović Njegoš) koja je u Crnoj Gori predstavila prvo vježbalište za golf 1906. godine”.
“Stoga je simbolično i, u isto vrijeme, razumljivo da njen unuk nastavi i, na neki način, nakon 107 godina, ponovo predstavi golf našoj zemlji, kao živa spona sa osnivačem golfa, kojeg se veoma dobro sjeća iz djetinjstva”, ističe Sekulić.
Iz kompanije na čijem je čelu Džon Gvozdenović Kenedi su na pitanje šta podrazumijevaju pod terminom “crnogorski nacionalni golf teren”, koji Gvozdenović-Kenedi često koristi, objasnili da “nacionalni teren, poput nacionalnog stadiona, nema drugih konotacija sem te, da se radi o terenu na kome se održavaju nacionalni i međunarodni događaji”. U Crnoj Gori, kao multietničkoj državi, nema “nacionalnih sportskih terena”.
Država treba da brine o restituciji
Iz “Boka Grupe” su kazali i da oni nemaju nikavu obavezu prema pravim vlasnicima zemljišta u kompleksu bivšeg poljoprivrednog dobra koje im je iznajmljeno, već da je to obaveza Vlade.
“Ugovor o zakupu posebno definiše ovo pitanje, na taj način što je Vlada Crne Gore preuzela obavezu rješavanja svih sporova na zemljištu koje je u vlasništvu Montepranzo-Bokaprodukt AD, direktno sa onima koji polažu legitimno pravo na kompenzaciju od države”, kazao je Sekulić.
U Vladinim dokumentima kao površina zemljišta budućeg golf terena “koja je predmet sporova” navodi se cifra od 110.000 kvadrata, dok predstavnici pravih vlasnika tvrde da se radilo o preko 270.000 kvadrata privatne zemlje, plus još najmanje toliko koji pripadaju Kotorskoj biskupiji.
“Država praktično ne posjeduje svoju nespornu imovinu na mjestu gdje je planirana izgradnja golf terena”, kazao je ranije “Vijestima” predstavnik bivših vlasnika Mato Marović, koji zastupa interese oko tri hiljade ljudi iz Tivta, Mrčevca, Krtola i Kavča čije su porodice imale zemlju u kompleksu nekadašnjeg tivatskog poljoprivrednog dobra.
Njime je ta zemlja eksproprisana od 1959. do 1962. za potrebe osnivanja poljoprivrednog dobra na kojem su decenijama bili vinogradi, voćnjaci, povrtnjaci i rasadnici cvijeća.
Budući da je velika većina pravih vlasnika tog zemljišta hrvatske nacionalnosti, iza problema restitucije zemljišta na kojem će se graditi “prvi crnogorski nacionalni golf teren” veoma je zalegla i jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori – HGI, smatrajući to pitanje jednim od ključnih za poštovanje manjinskih prava te zajednice.
Bonus video:
