Specijalni izvjestilac za slobodu mišljenja i izražavanja Ujedinjenih nacija Frenk La Ru ocijenio je da je nasilje nad novinarima i uništavanje imovine medija neprihvatljivo, da se istrage u takvim slučajevima moraju završiti, ali i da sadašnja nekažnjivost za ta djela znači i poziv na nasilje nad poslenicima javne riječi. On je naveo i da su zabrinjavajući navodi o državnoj uključenosti u napade na novinare.
La Ru je predstavio preliminarni izvještaj nakon petodnevnog boravka u Crnoj Gori, dok će finalni biti predstavljen u junu naredne godine u Savjetu UN-u. On je kazao da bojazni za bezbjednost novinara u Crnoj Gori nijesu nove, kao i da je nekažnjivost u dobro poznatim slučajevima nasilja nad novinarima i imovinom medija neprihvatljiva.
"U svakom slučaju nasilja ili zastrašivanja mora doći do pune istrage, a lica koja su odgovorna moraju biti kažnjena u skladu sa zakonom. Sadašnja atmosfera nekažnjivosti je zapravo poziv na dalje nasilje", kazao je on.
Kako je naveo, u Crnoj Gori mu je skrenuta pažnja na slučajeve napada na novinare, urednike i imovinu medija. La Ru je kazao da posebnu bojazan izaziva nasilje nad poslenicima javne riječi koji se bave istragama korupcije i organizovanog kriminala. On je pomenuo ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića, nakon kojeg ubica nikada nije izveden pred lice pravde, kao i ubistvo Srđana Vojičića – radnika obezbjeđenja pisca Jevrema Brkovića.
Zapaljeno vozilo "Vijesti"
La Ru smatra da je u slučaju urednika Vijesti Mihaila Jovovića zabrinjavajuće to što postoje sumnje za posvećenost da se energično istraže i krivično gone javne ličnosti uključene u taj slučaj. On je pomenuo i napade na novinare Tufika Softića i Mladena Stojovića koji nikada nijesu razriješeni, niti je iko za njih kažnjen.
"Obavilješten sam i o predmetu Olivere Lakić koja se bavila istraživačkim novinarstvom u slučaju krijumčarenja duvana i bila je žrtva prijetnje i nasilničkog napada. Od tada ona ima policijsku zaštitu, a jedan od počinilaca je kažnjen. Policijski službenik je optužen od strane državnog tužioca da je prijetio Lakić i njenoj porodici. Vjerujem da će ovaj predmet nastaviti i dalje da dobija najveću pažnju državnog tužioca i da lica koja su odgovorna biti izvenedna pred lice pravde", poručio je on.
La Ru je kazao i da sve dok se taj i drugi neriješeni slučaji napada na novinare ne riješe u potpunosti ne može se uspostaviti ponovno povjerenje između medija i države. On je kao preporuku za zaštitu novinara predložio komisiju koju bi činili predstavnici nadležnih državnih organa, pravosuđa, tužilaštva, medija i civilnog sektora i to sa zadatkom da kada postoji prijetnja koja se može pretovoriti u nasilje razmatra mjere koje treba preduzeti. Njegova preporuka bila je i da se formiara jedinstveno samoregulatorno tijelo.
"Bio sam zapanjen kad sam saznao da postoje dva tijela za samoregulaciju i da se često oba bave onim medijima koji nijesu njihovi članovi, kao i da ima određenih intenzivnih neslaganja među predstavnicima pojedinih medija. Ono što je moja preporuka je da oformite jedinstveno tijelo za samoregulaciju za sve medije ili ukoliko to nije moguće da svaki medij za sebe ima svoj sistem samoregulacije, ali uz prusutan element dobrovoljnosti", poručio je La Ru.
On je dodao da umjesto što se mediji međusobno kritikuju, to bi trebali da rade građani, roditelji, udruženja, nevladine organizacije, akademski svijet...
Kada je u pitanju slobodan pristup informacijama izvjestilac UN kazao je da je bio iznenađen kada je od određenih organizacija čuo da i sami Vrhovni sud ne daje pristup svim informacijama o sudskim postupcima. Kako je kazao ako je postupak otvoren za javnost nema razloga za to, osim u slučajevima kada je u pitanju nacionalna bezbjednost, zaštita privatnosti, djece, zaštita svjedoka... Za slobodu okupljanja i demonstracija, koja je dio slobode izražavanja, kazao je da je od civilnog sektora dobio informaciju da se obaveza prijavljivanja skupova policiji pretovrila u nešto drugo.
"Po tim informacijama policija je sebi dala za pravo da u nekim situacjama daje sebi za pravo da odluči da li će se neki skup održati ili ne ili da ga izmjesti na lokaciju koja je udaljena od centra grada. Uspostavljanje reda i bezbjednosti ne smije biti argument da se uskrati neko ustavno pravo", poručio je on.
Sa La Ruom se sastao i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević koji ga je obavijestio o rezultatima policijskih aktivnosti u slučajevima prijavljenih napada na novinare.
Le Ru je istakao da je najvažniji element medija da budu nezavisni od Vlade, bez obzira da li se radi o privatnom ili javnom servisu
Nema logike da vlada ima svoj list
Le Ru je istakao da je najvažniji element medija da budu nezavisni od Vlade, bez obzira da li se radi o privatnom ili javnom servisu. Kako je naveo država treba da bude što dalje od medija, dok javni servis treba da bude nezavistan i na usluzi građanima, a ne Vladi.
On je dodao da treba da postoje javna sredstava za podršku medijima, ali koja ne dolaze direktno od Vlade.
"Isto tako razumijem da mora postojati određeni mehanizam da vlada komunicira sa građanima, ali mislim da nema nikakve logike i razloga da ima u svom vlasništvu pisani medij. Što se tiče dnevnog lista Pobjeda znam da postoji određeni zakon koji kaže da je treba privatizovati i mislim da to vlada treba da što prije uradi", poručio je on.
Na pitanje novinara koji bi model predložio za Javni servis RTCG kako bi bio finansijski nezavisan La Ru je kazao da novinari ne mogu biti nezavisni ako osjećaju da su u opasnosti ili u finansijski nijesu nezavisni. Kako je naveo to što se javni servis finansira država ne mora nužno da ograniči nezavisnost novinara ili utiče na njihovu uređivačku politiku.
Galerija
Bonus video:
