Međunarodni praznik rada sindikati u Crnoj Gori ni ove godine neće obilježiti protestnim šetnjama i okupljanjima, niti tradicionalnim prvomajskim urancima iako je položaj radnika sve teži, smanjuju se plate i sve više ih ostaje bez posla.Iz Unije slobodnih sindikata je objašnjeno da neće organizovati protestnu šetnju jer su početkom godine zbog kriznog poreza krenuli u seriju aktivnosti, a krajem januara je održan i protestni skup.Krizni porez, odnosno dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, stupio je na snagu u februaru i njime je uvedena nova poreska stopa od 15 odsto na bruto zarade preko 720 eura, odnosno neto 482 eura Najavljena je i mogućnost povećanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 na 19 odsto.Savez sindikata je povodom 1. maja izdao Proglas u kojem je navedeno da se Praznik rada u Crnoj Gori i ove godine obilježava u sjenci ekonomske krize, sve nižeg standarda i siromašenja građana.
Protestovaće, ipak, radnici Rudnika boksita u jami Biočki stan, ali ne da bi obilježili Praznik rada, već da zbog neisplaćenih sedam zarada i neizvjesne budućnosti preduzeća. Oni su već petu noć proveli pod zemljom, upozoravajući da će prestati da uzimaju i hranu i vodu ukoliko se ne riješe njihovi zahtjevi.U jami od petka veče protestuje grupa rudara nezadovoljna što im Vlada nije odobrila pozajmicu od 320 hiljada eura za isplatu septembarske zarade i po 250 eura od oktobarske, uz garanciju potpisanim ugovorom vrijednim 600 hiljada. Rudari sada traže isplatu svih sedam plata.Podržale su ih i kolege iz Kombinata aluminijuma (KAP) čija je sudbina još neizvjesna i pored usvajanja novih zaključaka u Skupštini kojima, ipak, nije definisano kako će se raskinuti ugovor sa ruskim partnerom.Od početka godine, tražeći zarade i otpremnine, protestovali su, između ostalih, i radnici Metalca Montavar, Messera, Onogošta, Plavskog jezera, »Šišković Visa«.Redovna protestna okupljanja ispred Vlade svake srijede od 2009. godine imaju bivši radnici "Radoja Dakića" koji traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivih radnika. Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je iznosila 476 eura i bila je 1,7 puta manja od minimalne potrošačke korpe
Radnici sa sjevera države su zaboravili na sve praznike, razmišljajući kako da prežive.Oni su sa protesta organizovanog 5. marta poručili da je na sjeveru Crne Gore, koji je zarobljenik Podgorice, zavladala glad, dok je privreda uništena, privatnici do guše u dugovima, opštinama računi blokirani, radnicima se smanjuju plate, socijalno ugroženi stanovnici su zapostavljeni, invalidi rada preživljavaju, a penzioneri jedva sastavljaju kraj sa krajem.Crnogorski radnik plaćen je po radnom satu neto 2,8 eura u prosjeku, što je znatno niže nego u zemljama Evropske unije (EU).Neto zarada u Crnoj Gori u prošloj godini je iznosila 487 eura.Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je iznosila 476 eura i bila je 1,7 puta manja od minimalne potrošačke korpe, koja je u tom periodu vrijedila 802,2 eura.Prema podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je u odnosu na februar pala 1,9 odsto na 476 eura, što je i dalje činilo svega oko 59 odsto minimalne potrošačke korpe.
Galerija
Bonus video:
