Studentima psihologije, koji su u ponedjeljak počeli sa danonoćnim bojkotom nastave, zatvoreni u učionicu, niko od uprave Filozofskog fakulteta, kao i sa Univerziteta se nije obratio pa će oni nastaviti sa protestima sve do ispunjenja zahtjeva.
Oni traže redovnost nastave, nadoknadu izgubljenih časova i regularno održavanje kolokvijuma i završnih ispita.
Problem nedolaska gostujućih profesora, a na tom studijskom programu samo je šef odsjeka domaći profesor, mastao je zbog neredovne isplate honorare profesorima, koji su uglavnom iz Srbije, kojima honorari nisu uplaćeni od januara ove godine.
Rektor Univerziteta prof. dr Predrag Miranović kazao je „Vijestima“ da ne „bježe od duga“ i da će honorare isplatiti čim budu u mogućnosti, kao i da bi korektno bilo da profesori nadoknade nastavu ako će već biti plaćeni za časove koji nijesu održani.
Šef odsjeka na psihologiji prof. dr Milorad Simunović smatra da bi ukidanje psihologije, smjera koji je startovao 2006/2007. godine, stvorilo opštu štetu i poslužilo isključivo lokalnoj koristi, i da je uvijek “najlakše nešto ukidati, a mnogo teže, ali i mnogo bolje razvijati”.
“Postoji intenzivna interakcija između psihologije, kao nauke i struke, sa jedne strane, i modernosti i modernizacije, sa druge strane. Psihologija u kulturarlnom smislu je nauka i struka koja je proizašla iz stanja veoma razvijene civilizacije i ona je dokaz da se stiglo do tog stupnja. Ona je i jedan od mehanizama pomoću kog se ta civilizacija održava na dovoljno visokom nivou. Ako nemate psihologiju kao struku to je dokaz da nijeste dovoljno uključeni u modernu civilizaciju a uz to nemate mehanizam koji tu civilizaciju podržava i podiže njen nivo“, kazao je Simunović.
Da bi se znalo šta je psihologija, Simunović ističe, potrebno je “dosta obrazovanosti” koja nije zagarantovana određenom diplomom, pa makar ona bila i doktorska. “Pogledajte civilizovani svijet koji se ne može zamisliti bez psihologije i njenih funkcija. Psihologija je moderna nauka koja stoji nasuprot tradicionalnosti. Ona je dokaz modernog duha i pomaže u održavanju i razvijanju tog duha i zato se mora imati na umu jedna emancipatorska funkcija koju psihologija ima u kulturi i civilizaciji“, naglasio je Simunović.
On ističe da bi se moglo razgovarati o upisnoj politici ali ne o ukidanju odsjeka za psihologiju. „Kada je riječ o upisnoj politici mislim da bi mi kao odsjek trebalo malo više da se konsultujemo. Priča da je tržište zasićeno psiholozima je proizvoljna, ali upisnoj politici trebalo prići na stručni način.
Ako se psihologija ukine domaći kadar ćemo imati u 24 ili 25 vijeku, a ako se ne ukine to bi išlo mnogo prije u zavisnosti od toga kako nas vide više instance i kako nas budu tretirali“, smatra prof. Simunović.
Zbog gostujućih profesora – „najjeftiniji“ odsjek
Simunović je kazao da je psihologija, što se tiče ekonomskog aspekta, „najjeftiniji odsjek“ i pored činjenice da je u pitanju odsjek koji ima skoro sve gostujuće profesore.
„Riječ je o profesorima kojima se plaćaju honorari, koji su mnogo manji od redovnih profesorskih plata, a računi za njihove putne troškove, u pitanju su avionske karte i smještaj, su opet manji od novca koji se uplaćuje u penzijski i zdravstveni fond.
Sve je to manji trošak za državu tako da je, u ekonomskom smislu, riječ o najjeftinijoj nastavi. Ona je ove godine toliko pojeftinjenjena da je pošla u bescjenje i onda je uslijedila neredovnost jer to je naljutilo ljude koji su pristali na te smanjene honorare“, kazao je Simunović.
Galerija
Bonus video:
