Državni arhiv Crne Gore koji se nalazi na Cetinju, tradicionalno je krenuo sa obilježavanjem manifestacije "Nedjelja arhiva", koja će trajati od 22. do 26. aprila. Ove godine program je krenuo promocijom edicije ''Pasoške knjige u Knjaževini Crnoj Gori'' , čiji je izdavač Državni arhiv, a priređivač sedmočlani tim na čelu sa Srđanom Pejovićem.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Stevan Radunović, smatra da je u prethodnom vremenu postojao niz okolnosti koje su negativno uticale na očuvanje arhivske građe, što sad predstavlja jedan problem kad želimo da se na ozbiljan način izučava prošlost Crne Gore.
"Čak i u ovom vremenu nailazimo na neadekvatan odnos prema arhivskoj građi, kako prema onoj koja je iz ranijeg vremena sačuvana tako i prema onoj koja u ovom vremenu nastaje, a koja treba da ostane kao svjedočanstvo o događajima za buduće generacije" kazao je Radunović.
On dodaje da su te činjenice između ostalog i bile motiv za obnavljanje manifestacije "Nedjelja arhiva". "Državni arhiv osim što nastoji da sačuva arhivsku građu, isto tako pokušava da je učini dostupnom korisnicima, pa je zbog toga i realizovan jedan broj projekata, kroz koje je publikovan dio arhivske građe. Jedan od takvih projekata je i knjiga ''Pasoške knjige u Knjaževini Crnoj Gori'' (knjiga II), a koja je dio šire dicije" kazao je Radunović.
O pomenutoj kjnizi govorio je akademik Božidar Šekularac, koji navodi da dokumenta koja su obrađena u kjnizi predstavljaju prvorazredan istorijski izvor, posebno za temu iseljavanja stanovništva iz Crne Gore.
"Ova knjiga daje odgovore na mnoga pitanja, kao što su:lični podaci,odakle je lice, kome se izdaje pasoš, u koju zemlju se seli i slično. Ono što se na prvi pogled zapaža je da su pasoši izdavani pojedinim licima I van granica tadašnje Crne Gore, što potvrđuje da je Crna Gora bila prepoznata kao organizovana država sa relevantnim institucijama i administracijom" rekao je Šekularac.
Prema riječima priređivača knjige Srđana Pejovića u Državnom arhivu nalazi se pet sačuvanih knjiga "Protokola izdatih pasoša", koje obuhvataju period od 1866 – 1892. god. i 1903 – 1905. godine.
"Značaj i stanje ove arhivske građe, čiji je sadržaj jedinstveno dokumentarno svjedočanstvo o iseljavanju iz Crne Gore, obavezuje da se valjano zaštiti" kazao je Pejović. Publikovanjem ove značajne edicije, Državni arhiv Crne Gore je nastavio svoju programsku orijentaciju sa ciljem da se izvori prvog reda učine dostupnijim kako naučnoj, tako i široj javnosti.
Bonus video:
