Mještani upozoravaju: Nestaju plaže u Budvi

Mora se početi sa nekim barem eksperimentalnim probnim projektima prihranjivanja kupališta, predložili su mještani
110 pregleda 10 komentar(a)
Ažurirano: 17.04.2013. 12:33h

Mjesna zajednica Stari grad u Budvi pozvala je “Morsko dobro” da hitno zaštiti i sanira kritične zone u priobalnom pojasu, počev od erozije plaže Mogren i izgorjele šume u njenom zaleđu, kupališta na ostrvu Sveti Nikola na koje se obrušilo brdo, plaže Brijeg od Budve uz starogradske zidine, poznatije kao Ričardova glava sa koje se, kako kažu, odnosi kamen čime polako izumire, do nestanka najljepše kupalište Golubinj.

Mještani smatraju da sanacija kritičnih zona ne iziskuje velike troškove.

Kao prvu naveli su plažu Mogren, čiji je problem nestajanja pijeska evidentan već 50 godina.

“Moralo se i mora se početi sa nekim, barem eksperimentalnim probnim projektima prihranjivanja plaže. 'Klopanova greda', koja je vjekovima bujicama nanosila zemlju, potpuno je zatrpana đubretom koje tu stoji tokom sezone i tako ostane. Strana plaže prema Ponti od Mogrena se oburdava. Tu je jedan bor koji je pao prije 10 godina preko pijeska i tako još stoji. Ni drveće koje je izgorjelo u požaru 2008. još nije uklonjeno. Nekoliko borova je sklono padu i trebalo bi ih vezati. Erozija terena kojoj je sklon prostor Mogrena danas se rješava posebnim mrežama za 'armiranje zemlje'. Stari majstori su zidali međe od kamena koji plažama daju vrijednosti 'kulturnog pejzaža'. I o tome bi se moglo razmisliti. Objekat restorana i kabina je u nedopustivo primitivnom stanju, a nekada se smatralo da je to najljepša moderna arhitektura Budve“, navodi se u pismu MZ Stari grad dostavljenom “Vijestima”.

Mještani su ukazali i na veliku količinu zemlje, koja se prije tri godine oburdala na Školj, jednu od ljepših plaža u Budvi, na ostrvu Sveti Nikola.

Sveti Nikola

“Nije uopšte komplikovano da se prenese mali bager, kojim bi se nagurala ta zemlja u more u oktobru. Mada, ni sada nije kasno da se to uradi za ovo ljeto, jer će biti još juga koje prečišćava zemlju i pravi pjesak. Kada je riječ o strani ostrva prema Bečićima, nevjerovatno je da zakupci plaža mogu u takvom stanju da ostave svoje objekte i okolni prostor. Svuda su daske, džakovi, stolice, plastika... Morsko dno je, takođe, puno svega, a 'kod murve' se vidi da se priprema neko betoniranje jer se nabacuje kamena podloga“, naveli su mještani.

Iz MZ su upozorili da je, oburdavanjem brda kod tunela prema Jazu, “nestala još jedna prelijepa plaža”.

„Cijeli ovaj pojas od dijela ispod tunela do druge plaže Jaz, nestao je kao plaža poslije zemljotresa 1979. kada se sav građevinski šut od srušenih hotela, kao i zemlja iz velikih iskopa, sipala na Žutu gredu. Formirale su se ogromne naslage nasipa zemlje koji je sada zarastao, a nestabilan je za bilo kakvu građevinsku upotrebu, staze, stepenice i slično. Mogao bi se sa malim količinama eksploziva ili nekim sondama pokrenuti proces oburdavanja zemlje u more i formiranja plaža. U zaleđu ovog prostora, kao i druge plaže Jaz, svakog ljeta su tone plastike, flaše, konzerve, motorno ulje, cipele i papuče... Čak i sada da se spale na licu mjesta, do ljeta će se iščistiti. Kada bi se to radilo dva puta godišnje, u oktobru i aprilu, uspjeli bi, u nekoj mjeri, da more sačuvamo od zagađenja koje donosi čovjek”, navodi se u dopisu mještana.

U dopisu dostavljenom direktoru “Morskog dobra” Rajku Baroviću, mještani Starog grada pohvalili su to javno preduzeće zbog projekta revitalizacije gradskog parka.

„Bilo bi dobro kada bi cijela Budva bila tako pažljivo uređena“, naveli su oni.

“Sada će zakupci to kamenje pokupiti i odnijeti. To već rade dvije godine i tako plaža, odnosno pijesak, gubi stabilnu podlogu"

Pikavaca koliko i pijeska

“Nestaje i plaža Brijeg od Budve”, upozorili su mještani, koji smatraju da je “nedopustivo da je neko to kupalište nazvao Ričardova glava po glumcu Ričardu Vidmarku, koji je prije pola vijeka u Budvi snimao film 'Dugi brodovi'”. “On je tada sve najružnije o Jugoslaviji pričao u Americi”, naveli su oni.

More je, dodali su, ove zime izbacilo dosta kamenja jer je povuklo pijesak.

“Sada će zakupci to kamenje pokupiti i odnijeti. To već rade dvije godine i tako plaža, odnosno pijesak, gubi stabilnu podlogu, pa će ubrzo potpuno nestati. Zakupci montiraju podove od dasaka na plaži, pa je grijeh njima davati pješčanu plažu jer oni kulturu sunčanja i kupanja pretvaraju u kulturu sjedenja u kafiću i jake muzike.

Morsko dno, posebno oko betonskog ostrva i oko bazena hotela 'Avala' natrpano je raznim otpadom. Tu ima i raznog gvožđa, još od gradnje prethodne 'Avale'. Skoro svaki turista danas pliva sa maskom. Sve je to očigledno. Na samoj plaži, u avgustu, kada sezona već odmakne, pikavaca bude koliko i pijeska“, ističe se u pismu.

Galerija

Bonus video: