Parovi u Crnoj Gori koji žele da stupe u bračnu zajednicu svoju imovinu mogu da zaštite potpisivanjem bračnog ugovora, koji predstavlja širi pojam od predbračnog koji se primjenjuje u svijetu, kazala je advokat Ivana Jončić.Ona je za agenciju MINA rekla da su, od stupanja na snagu Porodičnog zakona 2007. godine, supružnici prvi put u istoriji crnogorskog zakonodavstva u prilici da imovinske odnose regulišu bračnim ugovorom.“Za razliku od predbračnog, njegovo zaključivanje nije ograničeno na period prije zaključenja braka, odnosno bračni drugovi se mogu dogovoriti i da u toku trajanja bračne zajednice zaključe ugovor kojim bi regulisali međusobne imovinske odnose”, kazala je Jončić.Ona je objasnila da bračni ugovor može da se potpiše kao predbračni, ukoliko se partneri na to odluče prije vjenčanja.Ona je dodala da se procedura zaključivanja bračnih ugovora odvija kod notara.“Obaveza notara je da ga pročita i upozori partnere da se njime isključuje zakonski režim zajedničke imovine”, objasnila je Jončić.Prema njenim riječima, nije potrebno da se supružnici izjašnjavaju o razlozima potpisivanja ugovora.
Ivana Jončić
Jončić je dodala da ne treba zanemariti činjenicu da u trenutku zaključenja braka budući supružnici svoj odnos formalizuju zbog ljubavi i povjerenja.“Pa postoji određena vrsta nelagode da se zaključuju ugovori koji bi uređivali njihove imovinskopravne odnose”, rekla je Jončić.Ona je dodala da se bračni partneri na ugovor odlučuju kako se u braku, ili kasnije, ne bi sukobljavali oko podjele zajedničke imovine. “Najkraće, zna se čije je šta, ko čim može raspolagati i šta će kome pripasti u slučaju razvoda”, rekla je Jončić.U slučaju razvoda, dodala je ona, neće doći do skupih parnica opterećenih dokazivanjem kome koji dio imovine pripada i u kom procentu.Prema njenim rječima, Zakon je dozvolio budućim supružnicima da imovinske odnose definišu onako kako žele. “Moje iskustvo konsultovanja sa zainteresovanim partnerima da zaključe ugovor govori da je cilj bio da se poboljša finansijski status jednog bračnog druga, da on bude suvlasnik i na dijelu posebne imovine drugog bračnog druga”, kazala je Jončić.Ona je dodala da, ukoliko se bračnim ugovorom regulišu prava supružnika na nepokretnosti, ugovor se mora upisati u registar nepokretnosti.“Bračni ugovor je obligacioni i na njega se primjenjuju odredbe obligacionog Zakona o zaključenju ugovora. Da bi ugovor nastao i proizvodio pravna dejstva, treba ispuniti uslove poput poslovne sposobnosti stranaka, saglasnosti volja, predmeta i osnova i forme ugovora”, rekla je Jončić.Dobra strana bračnog ugovora je, prema njenim riječima, to što omogućava “svakom pojedincu da svoj slučaj individualizuje, drugačije uredi, ukoliko mu je takva volja i interes”.Jončić napominje da se ovim ugovorom može značajno popraviti imovinski status ugroženijeg bračnog druga i omogućiti mu se finansijska stabilnost i u slučaju razvoda.“Takođe, supružnik može i zaštiti samostalnost svojih imovinskih prava ne dozvoljavajući da pređu u režim zajedničke imovine”, rekla je ona.Prema njenim riječima, bračim drugovima je od septembra 2007. godine omogućeno da sami određuju i utvrđuju imovinsko-pravne odnose “pa ne treba čuditi što mi nijesmo društvo u kojem je ova vrsta ugovora popularna”. Jončić je navela da je liberalizacija u regulisanju imovinskih odnosa bračnih drugova zahtjev vremena u kojem živimo i kretanja koje na makroekonomskom polju dovode do promjena u odnosima muškaraca i žena i njihovog odnosa prema sopstvenoj imovini. “S druge strane, realna slika socijalnog stanja u našoj zemlji pokazuje da mladi ljudi koji se odlučuju da stupe u zajednicu života, u većem broju slučajeva, ne raspolažu niti očekuju da će ubrzo steći vrijednu imovinu za čiji bi se status trebalo brinuti”, kazala je Jončić.
Galerija
Bonus video:
