U posljednjih nekoliko mjeseci desetak osoba zatražilo je pomoć od cetinjske policije zato što im banke odbijaju od plate rate kredita za koje nijesu žirirali, saznaju “Vijesti” iz Uprave policije.
Žiranti su prijavili policiji da su im znane i neznane osobe falsifikovale potpise na dokumentaciji za dobijanje kredita.
Riječ je o kreditima do osam hiljada eura, koji su dobijani od NLB Montenegro banke, Podgoričke banke, Alter Modusa...
Riječ je o kreditima do osam hiljada eura, koji su dobijani od NLB Montenegro banke, Podgoričke banke, Alter Modusa...
“Po prijavama je postupanje u toku. O događajima je obaviješteno tužilaštvo. Potrebno je vremena da se prikupi sva potrebna dokumentacija, obračuni iz banaka i drugi dokumenti... kako bi tužilac odlučio da li je počinjeno djelo ili nije”, rekao je izvor “Vijesti” iz policije.
Neki od prevarenih, prema izvoru iz policije, poznaju iz viđenja osobe koje su uzele kredite, platile nekoliko rata i prekinule sa otplatom, nakon čega su banke počele da odbijaju dug sa računa njihovih žiranata.
Cetinjanin Milan Božović, zaposlen u “Vodovodu”, u tom gradu policiji je podnio dvije prijave protiv jedne osobe koju zna iz viđenja i protiv nepoznate osobe, koje su falsifikovale njegov potpis kako bi dobila dva kredita.
“Riječ je o dva kredita, od 3.000 i 8.000 eura. Policiji sam podnio prijavu protiv dvije osobe, jednu prije dva mjeseca, drugu prije otprilike mjesec dana. Postao sam žirant, a da nijesam potpisao nikakav dokument za kredit. Zato mi je došla administrativna zabrana na platu”, rekao je Božović.
On nije jedini u cetinjskom “Vodovodu” koji je žirirao bez svog znanja, jer je i njegov kolega Jovan Lagator imao gotovo isti problem zbog kojeg je potražio pomoć policije.
“Trenutno pored prijava u policiji, našao sam advokata i podnio tužbu, tako da pokušavam i preko suda da ostvarim svoja prava”, istakao je Božović.
“Radilo se o inicijativi da se donese zakon o zaštiti potrošača, korisnika finansijskih usluga. Druga inicijativa je bila da se pojača kontrola rada banaka i ukinu mikrofinansijske institucije, zbog protivpravnog poslovanja, zelenaškog, lihvarskog i kamataškog odnosa prema klijentima i ekstremno visokih kamatnih stopa, koje su najveće u regionu”, istakla je Savićević
Izvršna direktorica NVO ”Građanski bankarski ombusman” Dejana Savićević kazala je “Vijestima” da prema nezvaničnim podacima kojim raspolaže, u Crnoj Gori ima od 30 do 50 hiljada žiranata.
“Od osnivanja NVO, prije dvije godine, javilo se preko hiljadu i po ljudi, koji su prevareni na sličan način. Skoro svaki dan našoj nevladinoj organizaciji javlja se po pet prevarenih žiranata, za pomoć”, kazala je Savićević. Ona je dodala da postoje tri vrste žiranata.
“Postoje žiranti koji su dobrovoljno potpisali dokumenta za kredit. Žatim, žiranti koji potpisuju kredit na jedan iznos, dok se kasnije ne ispostavi da moraju da vraćaju višestruko uvećan iznos.
Na kraju, tu je treća grupa žiranata, odnosno ljudi čiji je potpis bez njihovog znanja zloupotrijebljen, tako da se pojavljuju u svojstvu kreditnog dužnika i moraju tuđe kredite da plaćaju”, navela je Savićević.
Dodala je da je u septembru prošle godine NVO ”Građanski bankarski ombusman” predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću i poslaničkim klubovima uputila dvije incijative.
“Radilo se o inicijativi da se donese zakon o zaštiti potrošača, korisnika finansijskih usluga. Druga inicijativa je bila da se pojača kontrola rada banaka i ukinu mikrofinansijske institucije, zbog protivpravnog poslovanja, zelenaškog, lihvarskog i kamataškog odnosa prema klijentima i ekstremno visokih kamatnih stopa, koje su najveće u regionu”, istakla je Savićević.
Savićević: Nadležni nespemni da pomognu
“Tužilaštvo, policija i sudstvo vrlo sporo reaguju povodom ovih slučajeva. Jako loše se snalaze u otkrivanju osoba, koje na taj način zloupotrebljavaju povjerenje ljudi, ali i falsifikuju dokumentaciju i potpise"
Savićević je kazala da su prevareni žiranti vrlo ozbiljan problem, za koji sudstvo, tužilaštvo i policija u Crnoj Gori nijesu spremni.
“Tužilaštvo, policija i sudstvo vrlo sporo reaguju povodom ovih slučajeva. Jako loše se snalaze u otkrivanju osoba, koje na taj način zloupotrebljavaju povjerenje ljudi, ali i falsifikuju dokumentaciju i potpise.
Sudski procesi jako dugo traju, zahtijevaju upornost i iziskuju puno novca, plaćanjem advokata, kako bi se dokazalo ono što i grafolozi potvrde da je istina, odnosno da su potpisi falsifikovani”, rekla je Savićević, koja je takođe ranije prevarena i bez svog znanja bila žirant.
“Ovaj problem postoji još od 2005. godine. Bila sam prva u Danilovgradu, koja je 2008. godine podnijela krivičnu prijavu protiv odgovornih ljudi u Centru za kulturu Danilovgrad, u kojem radim, a koji su stavili pečat na moj fasifikovani potpis na administrativnoj zabrani, protiv osoba koje su uzele kredit i službenika mikrofinansijske institucije “Agroinvest”, odnosno sada “Montekredit”, koja je odobrila takav kredit”, istakla je Savićević.
Ona je dodala da je tužilaštvo u Podgorici, odnosno zamjenik osnovnog tužioca Miloš Šoškić odbio krivičnu prijavu uz obrazloženje da se nekoliko kredita, za koje je žirant bez svog znanja, redovno plaćaju.
“Mene nije interesovalo da li se kredit vraća, već ko je omogućio da se moj potpis zloupotrijebi i zašto niko ne odgovara za zloupotrebljivanje tuđe ličnosti, radi sticanja imovinske koristi”, zaključila je Savićević.
Galerija
Bonus video:
