Ko u Budvi tokom jula i avgusta nije boravio od ponoći do dva sata na području oko zidina Starog grada i nije prošetao gradom u sedam sati ujutro, kada smrad urina guši, ne može razumjeti zbog čega se žalimo i sve više iseljavamo. Ovakav Stari grad nije u funkciji ni njegovih građana, ni turizma, kako je planirano Master planom koji je na snazi, navodi se u otvorenom pismu Mjesne zajednice Stari grad koje je juče upućeno Opštini i svim parlamentarnim strankama, uz zahtjev da se ukine aktuelni predlog plana privremenih lokacija i zabrani postavljanje šankova oko bedema, te unutar Starog grada ukinu kafići koji, kako su naveli, tehnički ne mogu imati terase.
Sekretarijat za urbanizam izradio je plan privremenih lokacija i oročio ga na tri godine, a koji bi na prvom skupštinskom zasjedanju trebalo da bude usvojen.
„Tražimo da se ukine predlog usvajanja plana na tri godine. Ovakvo, čak trogodišnje oročavanje, nije u skladu sa navedenim procesima u državi jer gotovo da dobij a status legitimnog 'stalnog' plana, a taj plan je, u stvari, leglo sive ekonomije. Tražimo da se ovaj plan privremenih lokacija rediguje po validnim principima planiranja u kojima privredna djelatnost, normativno uređena zakonima o ugostiteljstvu i trgovini, ne može da ima mjesto na ulici jer nema ni tehničke, ni higijenske uslove za to. Tražimo da se prostor privremenih lokacija oko Starog građa smanji za dvije trećine, po principu smanjenja kvadrature svih lokacija, ali i kompletnog brisanja nekih lokacija u cilju propusnosti pješaka, saobraćaja i stvaranja mikrourbanih prostora za djecu, starije, turiste i, konačno, estetskih normi primjerenih spomeniku kulture", navodi se u pismu, koje je potpisala predsjednica Božena Jelušić.
Starograđani traže ukidanje svih šankova zbog, kako su naveli, "nedostojnog oblika ugostiteljske ponude u centru grada"
Starograđani traže ukidanje svih šankova zbog, kako su naveli, "nedostojnog oblika ugostiteljske ponude u centru grada".
„Šankovi sa uzurpacijom javnog prostora i bez ulaganja, ugrožavaju privredne djelatnosti onih koji ulažu u investicije i posluju po zakonu, a turističku metropolu, Budvu, stavljaju u vašarsku kategoriju. Svi gradovi svijeta imaju vašare, ali ne u centru, nego na periferiji. Tražimo da se u unutrašnjosti Starog grada ukinu kafići koji nemaju tehničkih uslova da postavljaju stolove ispred lokala, nego ih 'drže' na ulici i pjaceti gdje ugrožavaju uličnu i pješačku komunikaciju, odnosno sa javnog prostora protjeruju građane, majke sa djecom, turiste... U ovom trenutku već postoji 30 picerija i kafića i 10 uličnih prodaja palačinki, pica, sendviča... Ulica ne smije biti prodajno mjesto, jer se sudaraju kupac i prolaznik i uslovi pripreme hrane i proda je su nehigijenski. Ni kanalizaciona mreža nije predviđena za tolike masnoće. Tražimo da se na prostoru istorijskih javnih česmi ne odobrava postavljanje stolova 1,5 metar oko njih, te da se omogući prilaz sa ulice", ističe Jelušić, i dodaje da insistiraju da se "zauvijek ukloni sladoled kod Zvona".
"Njemu se uvijek namijene 6,4 kvadrata, a on objektivno stalno koristi 50 kvadratnih metara. Takođe, treba ukloniti i kiosk suvenira pored sladoleda", piše u pismu.
Iz Mjesne zajednice traže da radno vrijeme lokala bude do ponoći.
„Vlada je ovih dana oformila posebnu Komisiju za sivu ekonomiju iako je Crna Gora država u kojoj se lako može znati šta ko radi. Kada se to ima u vidu, nije teško uočiti da ovakvom politikom privremenih objekata, ova lokalna samouprava već petnaestak godina stimuliše 'uličnu privredu', prilikom čega se najčešće proda je roba bez porijekla, sertifikata o kvalitetu, bez izdavanja računa, PDV-a i uplata za penziono i socijalno, te bez evidencije radnika, a sve u nelojalnoj konkurenciji prema legalnim i registrovanim privrednim subjektima. Privremene objekte nije lako kontrolisati, niti ostvarivati valjani inspekcijski nadzor. Tako je Opština, umjesto da po svojoj strukturnoj i statutamoj definiciji bude društveno-politički subjekat, postala nelojalni privredni subjekt, što je paradoks i zloupotreba u bilo kom ekonomskom i političkom sistemu", zaključuje se u pismu.
Pejović da pregovara sa EU iz Budve ili Katara
"U Budvi imamo, kao dominantnu, i uličnu zabavu, svojevrsnu novu strategiju zasnovanu na 'noćnom provodu mladosti'.
U pitanju je nesklad između onoga što je Stari grad Budve trebalo da bude po usvojenim planskim i strateškim dokumentima i onoga šta je on danas. Budva je imala mogućnosti da bude istorijski grad, spomenik kulture, koji u sebi nosi slojeve rimske, vizantijske, mletačke i austrougarske civilizacije. Uostalom, Budva i Kotor imaju svoje adrese u evropskim državama već 2.000 godina, pa bi čak prirodno bilo da Aleksandar Pejović, glavni pregovarač za pristup Crne Gore EU, ima kancelariju ovdje na primorju i da tu prima evropske službenike, kako bi bio još ubjedljiviji u svojim pristupnim poslovima.
Međutim, dovoljno je samo desetak otvorenih vašarskih objekata da čitavu dvomilenijumsku kulturu bace pod noge.
U isto vrijeme se na mnogim strateškim odborima, a i u mnogim komisijama, stvari uopštavaju i na taj način maskiraju lični interesi i svjesno izbjegavaju istine i brojke koje nas upozoravaju na štetne oblike gazdovanja resursom", ističe se u pismu Mjesne zajednice Stari grad.
Dovoljno je samo desetak otvorenih vašarskih objekata da čitavu dvomilenijumsku kulturu bace pod noge
U ponudi i sumnjiva pića
"Od oko 15.000 kvadrata javnog prostora oko Starog grada, 11.000 je pokriveno šankovima, frižiderima, vitrinama za sladoled, stolicama i automobilima. Za pješake, turiste i građane, ostavljeno je svega 3.000 kvadrata i to da se provlače kroz njih. Zbog 38 diskoteka, odnosno otvorenih šankova, picerija i kafića u Starom gradu i oko njega, koje je Skupština planski usvojila, svakog ljeta imamo javnu pobunu građana, a plaćaju se i penali i odštete turistima. Privremeni 'turistički privrednici' jednostavno izađu na pločnik, javni trg i ulicu, postave šank bez vode i kanalizacije, iznesu 200 hoklica i 5-8 ogromnih zvučnika i počnu da puštaju muziku od 100 110 decibela. Poznato je da je uobičajeni ljudski razgovor jačine 35 decibela, a da se od 150 umire" navodi se u pismu Starograđana.
Ugostiteljska usluga se, dodaju, "svodi na posluženje iz konzerve, bez konobarske bluze i salvete, bez tekuće vode, toaleta, prijavljenih radnika, te sa paprenim cijenama koktela i pićem najčešće bez porijekla..."
"O fiskalnim računima, PDV-u i drugim dažbinama da se ni ne govori. Uostalom, niko ne može da potpiše da se sa javnog mjesta protjeraju pješaci, djeca, turisti i da se pravi otvorena diskoteka. Radno vrijeme, odnosno urnebesna muzika traje od 22 do jedan čas, a razilaženje 'zabavljene mladosti', odnosno pijanih ljudi po Starom gradu traje do 4-5 sati ujutro. Enormne zarade, stečene u prvom redu točenjem alkohola u velikim količinama u poslijeponoćnim satima, suštinski predstavljaju 'eksploataciju mladosti', a ne turistički provod", navodi se u pismu mještana Starog grada.
Galerija
Bonus video:
