Seizmički rizik u Crnoj Gori trenutno je najveći u njenoj istoriji, pa je prilikom projektovanja i izgradnje objekata neophodno preduzeti mjere da bi se on umanjio, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja građevinarstva i komunalne privrede Privredne komore.
Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović objasnio je da je seizmički rizik stepen očekivanih šteta i gubitaka pri dejstvu zemljotresa i da je produkt seizmičkog hazarda -očekivanog maksimalnog prirodnog nivoa seizmičnosti i stepena oštećenja građevinskog objekta.
Glavatović je kazao da statistika pokazuje da se na području crnogorskog primorja svakih 50 do 70 godina događaju snažni zemljotresi, podsjećajući da je posljednji bio 1979. godine.
On smatra da je realno očekivati da u budućnosti zemljotres maksimalne snage do devet jedinica Merkalijeve skale, odnosno između šest i po do sedam jedinica po Rihteru, pogodi cijelo primorje i Skadarsku kotlinu.
“Zemljotres snage devet stepeni odnio bi u periodu van turističke sezone od 300 do 600 žrtava, dok bi tokom sezone taj broj bio deset puta veći. Ukupne štete bi sigurno bile između pet i 50 milijardi eura”, kazao je Glavatović, saopšteno je iz Komore.
Propisi naročito dobijaju na značaju u doba intenzivne gradnje i jako je bitno da novi objekti budu seizmički sigurni. Ne postoji ekonomsko opravdanje da se tako i ne učini, jer je mnogo jeftinije novi objekat napraviti seizmički sigurnim, nego ojačati stare"
Centralni dio zemlje mogao bi, kako je rekao, da pogodi zemljotres snage do osam stepeni, zapadni dio do sedam, dok bi na sjeveru bio do šest.
On je kazao da je ispod područja Podgorice dubok i stalno aktivan rasjed koji presjeca zemljinu koru do dubine od 60 kilometara, i da je sreća da tokom 15 vjekova nije izazivao zemljotrese, jer bi bili razornog karaktera.
Profesor Građevinskog fakulteta Srđan Janković kazao je da se u navedenim uslovima mora učiniti sve da se seizmički rizik umanji.
“Ukoliko ništa ne preduzmemo, ulazimo u utakmicu koju unaprijed gubimo“, ocijenio je Janković.
On je naveo da statistika pokazuje da je 80 odsto ljudskih žrtava u objektima pogođenim zemljotresom.
Da bi se umanjio seizmički rizik, prema riječima Jankovića, potrebno je poboljšati propise, pravilnike i standarde za projektovanje i građenje novih objekata, kontrolisati kvalitet gradnje objekata i ojačati postojeće.
“Propisi naročito dobijaju na značaju u doba intenzivne gradnje i jako je bitno da novi objekti budu seizmički sigurni. Ne postoji ekonomsko opravdanje da se tako i ne učini, jer je mnogo jeftinije novi objekat napraviti seizmički sigurnim, nego ojačati stare", rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, postojeći pravilnici su stari i potrebno je usvojiti nove u vezi sizmičke gradnje.
Janković je ocijenio da je interes Crne Gore da prihvati eurokodove – deset standarda Evropske unije koji se odnose na građevinarstvo.
On je pojasnio da su Eurokodovi objavljeni kao 58 knjiga na šest hiljada strana, a da uz prateće standarde, ima oko 20 hiljada stranica teksta na engleskom jeziku.
Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Tanja Vujošević kazala je da je pred Crnom Gorom veliki posao u vezi usvajanja eurokodova i da će biti dobro ukoliko se to završi do 2020. godine.
Ona je kazala da je prioritet za Crnu Goru jačanje građevinskih preduzeća, odnosno investiranje u sektor građevinarstva, a u tom pravcu je i Strategija razvoja građevinarstva donijeta 2010. godine, koja je kompatibilna sa evropskom strategijom.
Govoreći o stanju u sektoru građevinarstva u Evropskoj uniji, Vujošević je kazala da su isti problemi kao i crnogorski - manjak kvalifikovanih radnika, ograničeni kapaciteti za inovacije, problem neprijavljenog rada.
Bonus video:
