Pojedinačno najkrupnija stavka u poslovnim rashodima Agencije za elektronske komunikcije prošle godine, poslije plata, kako piše u finansijskom izvještaju, odnosi se na amortizaciju skoro 700 hiljada eura, odnosno dvostruko više od planiranog.
Na pitanje kako je za amortizaciju nepokretne imovine Agencije, koja je vrlo nova - novi poslovni prostor (papreno plaćen prije neku godinu) i milionski toranj na Dajbabskoj gori (završen tek prije nekoliko mjeseci) i druge neuopredivo manje vrijedne imovine (namještaj, oprema i drugo), obračunat toliki rashod, nema jasnog odgovora.
Mobilni operateri, koji pune budžet Agencije, neće da komentarišu “štedljivost” regulatora ili u najboljem slučaju o tome govore uopšteno i kroz zube.
“U pogledu troška amortizacije Telenor se izjasnio da nema opravdanja da se kroz finansijski plan operatorima nametne ova obaveza jer su operatori pokrili te investicione aktivnosti Agencije”, kažu u Telenoru, izostavljajući odgovor na pitanje hoće li to kroz cijenu usluga platiti građani.
U Telekomu ne žele da komentarišu kako se troši njihov novac.
U M:telu obećavaju da se povećanje troškova Agencije “neće odraziti na cijenu usluga”.
Na pitanje za šta je potrošeno 700 hiljada eura za amortizaciju, u Agenciji naširoko objašnjavaju knjigovodstvenu teoriju, računovodstvene standarde i proporcionalnu stopu za obračun amortizacije.
“Agencija ima nekretnine i opremu u vrijednosti skoro 12 miliona eura i amortizaciju za 2011. godinu bila je skoro 700 hiljada. Ovako visoka amortizacija u odnosu na planirano (350 hiljada) proistekla je iz izvršenih ulaganja u osnovna sredstva”, kažu u Agenciji.
A izvršena ulaganja, kako kažu, odnose se na završetak izgradnje kontrolno-mjernog centra na Dajbabskoj gori gdje je prošle godine uloženo preko 1,2 miliona eura, nabavka kontrolno-mjerne stanice od pola miliona, ulaganje u kancelarijsku opremu i informacioni sistem.
Iako iz zvanične komunikacije s operaterima teško da ćete čuti otvorenu kritiku na račun “štedljivosti” regulatorne Agencije, čiju kasu dominantno pune oni, u nezvaničnom kontaktu od ljudi iz tih kompanija “Vijesti” saznaju da oni rasipništvo Agencije kroz cijenu usluga prebacuju na građane. To su prije neku godinu priznali između redova obraćajući se Vladi zahtjevom da urazumi finansijske apetite Agencije.
Ekonomski analitičari, poznavaoci računovodstvenih i knjigovodstvenih caka kojima se može prometnuti štošta, nijesu željeli zvanično da govore o ovom problemu pravdajući se različitim izgovorima i time da ne mogu bez detaljnog čitanja analizirati finansijski izvještaj revizora za instituciju čiji se budžet mjeri milionima.
“Amortizacija je knjigovodstveno-tehnička kategorija. To je nešto što se mora prikazati, ali to ne treba da bude neki konkretan novac koji je potrošen za nešto”, kaže jedan od sagovornika “Vijesti”.
Drugi dodaje da bi bilo vrlo interesatno da u ovu instituciju navrati i neko iz Državne revizorske institucije (DRI).
Druga još veća rupa u finansijama Agencije je glavni kontrolno-mjerni centar na Dajbabskoj gori koji je koštao debelo preko pet miliona a po procjenama inženjera sve je jednako funkcionalno moglo da se završi za 20 puta manji iznos
“Kad biraš revizora, on ti često slika ono što želiš, jer ga plaćaš. Kada to radi neko ko nema interes, kao što je državni revizor, onda je stvar potpuno drugačija. Milim da bi ovi iz DRI, ako se napokon nakane da naprave reviziju finansijskih iskaza Agencije, mogli naći mnogo toga interesantnog”, kaže sagovornik.
Osim po rasipničkom trošenju milionskog budžeta, Agencija je odranije poznata po sumnjivim investicijama milionske vrijednosti. Među njima izdvajaju se poslovni prostor Agencije koji je kupljen od dvije privatne kompanije koje su ga nekoliko mjeseci prije toga kupile za znatno manji iznos od državnog Univerziteta.
Druga još veća rupa u finansijama Agencije je glavni kontrolno-mjerni centar na Dajbabskoj gori koji je koštao debelo preko pet miliona a po procjenama inženjera sve je jednako funkcionalno moglo da se završi za 20 puta manji iznos.
Za tu krupnu investiciju se prije godinu i po zainteresovalo i državno tužilaštvo koje je pokrenulo provjere poslovanja Agencije za elektronske komunikacije i naložilo Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kontrolu njenih finansijskih transakcija. Do danas nema infromacije šta je bilo s tom istragom.
Regulator klepa operatera, oni građane
Inženjera Predraga Boljevića, savjetnika za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača, ne iznenađuje ništa kada je riječ o ovoj oblasti.
“Šta su to toliko amortizovali ako je sve što imaju gotovo novo. Možda su 'amortizovali' direktora Agencije i Savjet. Ili je to dogovor da regulator klepa mobilne operatere a oni građane. Šta drugo da se zaključi ako je regulator od milionskog budžeta za regulaciju tržišta, koja treba da donese benefite građanima, za to potrošio samo neznatan dio”, kaže Boljević.
Galerija
Bonus video:
