Ministarstvo održivog razvoja i turizma pokušava da podstakne domaće preduzetnike koji se bave uvozom automobila, guma, baterija i akumulatora, električnih i elektronskih proizvoda i amablaže, od kojih nastaje tzv. posebna vrsta otpada, da osnuju zajedničko preduzeće koje bi se bavilo recikliranjem takvog otpada. Tim povodom je nedavno organizovan sastanak u Privrednoj komori zato što, po pravilima EU, taj otpad mora da se reciklira, a ne da se izvozi, što je do sada bio slučaj.
Iz Ministarstva turizma i održivog razvoja juče je "Vijestima" rečeno da se, od 300 preduzetnika, pozivu da razgovaraju o tome da rade zajedno odazvalo njih 40.
Pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Siniša Stanković objašnjava da pojedine komponente ovih proizvoda poslije isteka roka imaju karakteristike opasnog otpada, ali da su u najvećem dijelu pogodne za recikliranje. Po aktuelnom Zakonu, ukoliko bi jedan privrednik uvozio na primjer frižider, gumu, automobile, imao bi obavezu da, zbog toga što će taj proizvod jednog dana postati otpad, u trenutku njegovog stavljanja na tržište plati naknadu na ime produžene odgovornosti proizvođača. Ali, ako uvoznici osnuju preduzeće koje bi recikliralo taj otpad, onda ne bi morali da plaćaju tu naknadu državi.
EU ne da da se izvozi
U tekstu Zakona o upravljanju otpadom koji je bio na snazi do decembra 2011. godine, nije bila utvrđena obaveza plaćanja ove naknade. U takvim uslovima u Crnoj Gori, pojedina privredna društva i preduzetnici bavili su se sakupljanjem i transportom pojedinih posebnih vrsta otpada. Tako su, na primjer, akumulatori i baterije bili izvoženi u Srbiju, a gume najčešće u Hrvatsku.
”Tako više ne možemo da funkcionišemo, prvo zbog činjenice da je između 2008. i 2011. godine došlo do promjena u direktivama Evropske unije, posebno u ovom dijelu produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika. Mi smo te odredbe prenijeli u naše zakonodavsto, i sada nam predstoji teži dio posla, njegova primjena”, kazao je Stanković “Vijestima” .
On dodaje da je, ako proizvođači i uvoznici ne prepoznaju interes da se organizuju, država u obavezi da organizuje sakupljanje, transport i obradu posebnih vrsta otpada. Kao jedno od rješenja razmatrana je mogućnost da država formira posebno preduzeće koje će obavljati ove poslove.
”Ipak, ocijenili smo da to ne bi bilo dobro rješenje, jer bismo tako povećali troškove administracije i odlučili smo da pokušamo da, kroz postupak javnog tendera, dođemo do mogućih koncesionara koji bi se bavili “zbrinjavanjem” ovih vrsta otpada. Usvojen je koncesioni akt, a skoro godinu dana pripremamo tender“, rekao je Stanković.
Privrednici mogu da biraju
Ako bi privrednici ipak plaćali državi, problem nastaje što cijene sekundarnih sirovina variraju, tako da u slučaju korekcije tih cijena, mora doći do korekcije iznosa naknade na ime produžene odgovornosti proizvođača. Stanković smatra da zato to rješenje ne bi bilo najbolje.
Ukoliko uvoznici guma, akumulatora, automobila i bijele tehnike ne odluče da osnuju svoju firmu, ostaje im i opcija da angažuju firmu koja ima reference za sakupljanje, transport i eventualnu obradu ovih vrsta otpada. Ta firma bi sa državom zaključila ugovor.
“Prednost modela da ipak osnuju zajedničko preduzeće je ta što privrednici ne bi imali interes da ta firma radi za dobit. Njihov interes bi bio da pokriju samo troškove i na taj način budu konkurentni sa cijenama ovih proizvoda u regionu. Nedostatak je taj što firma ne bi imala iskustva i bilo bi potrebno vrijeme dok razvije posao”, objasnio je Stanković.
On je poručio privrednicima da se do sredine novembra opredijele za rješenje koje će biti u najboljem interesu za sve. Država će, kaže on, u svakom slučaju objaviti tender najkasnije do kraja maja naredne godine.
Bonus video:
