U selu Počekovići u Oputnoj Rudini kod Nikšića, juče su se okupili mještani i predstavnici Srpske pravoslavne crkve i državnih organa da razgovaraju o odnesenim stećcima iz tog kraja koji su izloženi u lapidarijumu na Cetinju.
Svi su se „dobro naoružali“ znanjem, zakonima, argumentima za i protiv i stekao se utisak da je razgovor trebalo da uslijedi mnogo prije odnošenja stećaka.
"Nijesmo oskrnavili ničiji grob. Nijesmo bahato postupali već spasavali stećke koji su bili ’svačiji i ničiji’. Ako smo napravili štetu mi ćemo je nadoknaditi. Obećavam da ćemo, ukoliko se ustanovi da su ovdje grobna mjesta, uraditi projekat prezentacije i zaštite kompletnog mjesta i stećak, koji ćemo preventivno konzervirati, biće vraćen“, obećala je Ljesar
„Prvo ste stečke ponijeli na hajdučki način, pa došli da fino razgovarate. Taj vaš postupak se ravna sa nasiljem i državnim terorom i vi ste takvim činom povrijedili osjećanja ovih ljudi“, kazao je Joanikije, vladika Eparhije budimljansko–nikšićke.
Lidija Ljesar, pomoćnik ministra za kulturnu baštinu, još jednom je uputila izvinjenje mještanima ukoliko su postupci Ministarstva kulture i Narodnog muzeja povrijedili njihova osjećanja i izazvali stres i kazala da im je namjera bila da sačuvaju stećke koji su devastirani.
„Mislim da smo u reagovanjima ishitrili i jedni i drugi. Vjerovali smo da je misija spasavanje reprezentativnih stećaka nešto u čemu će nas podržati građani, jer nijesmo dislocirali nadgrobne spomenike, već stećke koji se nijesu nalazili tamo gdje su nastali.
Nijesmo oskrnavili ničiji grob. Nijesmo bahato postupali već spasavali stećke koji su bili ’svačiji i ničiji’. Ako smo napravili štetu mi ćemo je nadoknaditi.
Obećavam da ćemo, ukoliko se ustanovi da su ovdje grobna mjesta, uraditi projekat prezentacije i zaštite kompletnog mjesta i stećak, koji ćemo preventivno konzervirati, biće vraćen“, obećala je Ljesar.
Joanikije, ali i prisutni mještani kazali su da ne vjeruju mnogo u data obećanja, jer su ih to naučili upravo državni organi, i predložili da se stećci vrate, pa da se onda radi pomenuto istraživanje.
„Najstariji sam mještanin u selu. Trebalo je me potražite da vam kažem da su grobovi ispod i da ne nosite stećke. Ali ne, prvo ste odnijeli i sada došli da se dogovaramo. Niko ne zna koliko je ovo groblje ovdje staro.
Dolazile su vojske i nijedna nije htjela da ova mjesta oskrnavi. Vi ste to uradili na svoj način ne pitajući nikoga“, kazao je devedesetjednogodišnji Veliša Lalićević sa čijeg imanja su odnesena dva stećka.
Mještani su ostali pri stavu da su stećci odneseni sa grobnih mjesta, pomoćnica ministra i njena delegacija da nijesu. Pošto je Ljesar prvi put vidjela mjesta sa kojih su stećci odneseni stekao se utisak da i nije baš sigurna da se ispod njih ne nalaze grobna mjesta. Ali, istraživanje će pokazati ko je u pravu.
Ona i ostali predstavnici državnih organa pokazivali su stećke kojima je pomenuti kraj bogat i koji su u jako lošem stanju. Mještani nijesu sporili njihovo propadanje, ali su umjesto odnošenja tražili pomoć kako da zaštite ono što je kulturna baština toga kraja, i zahtijevali da državni organi konzerviraju stećke na licu mjesta, jer „nije samo Cetinje Crna Gora“ pa da se tamo nosi „sve što valja i vrijedi“.
Ljesar i njeni saradnici, Mitra Cerović, savjetnik u Ministarstvu kulture, Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja, Mile Baković, savjetnik arheolog u Upravi za zaštitu kulturnih dobara i Peđa Lutovac, direktor muzeja u Beranama, ostali su pri stavu da će vratiti svaki stećak za koji se utvrdi da je odnesen za grobnog mjesta.
Mještanima i predstavnicima SPC nije ostalo ništa drugo već da povjeruju u dato obećanje.
Lapidarijum na Cetinju, u kome se trenutno nalaze stećci sa teritorije opština Nikšić i Pljevlja otvoren je 28. septembra na Dan evropske baštine.
Komar: Povrijeđena su vjerska prava i osjećanja stanovnika
"...Insistiramo da konzervaciju uradite na terenu“, kazao je ljekar Goran Komar, koji se proučavanjem stećaka bavi duže od decenije
„Grobni ukop i grobni biljeg se ne mogu razdvajati. Ovdje su povrijeđena vjerska prava i osjećanja stanovnika.
Zato i insistiramo da konzervaciju uradite na terenu“, kazao je ljekar Goran Komar, koji se proučavanjem stećaka bavi duže od decenije.
I dr Radmilo Pekić iz Bileće, koji se bavi srednjovjekovnom istorijom i stećcima smatra da je postupak Narodnog muzeja i resornog ministarstva s pravom povrijedio osjećanja ljudi, jer su oskrnavljena grobna mjesta koja su tu vjekovima bila.
„Nadležni državni organi su prekršili više odredbi Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Stećci koji su izmješteni sa ovih prostora rješenjem nadležnog organa nijesu utvrđeni kao kulturno dobro, niti je nadležni organ donio rješenje o zaštiti.
Preventivna zaštita je drugi pojam, terminološki i suštinski različit od prethodne zaštite, pa se ’verbalnim akrobacijama’ ne može eliminisati odgovornost Ministarstva kulture za njihovo nezakonito činjenje“, kazao je pravnik Vujadin Nikčević.
Bonus video:
