Iako vladini zvaničnici tvrde kako rade na racionalizaciji glomazne administracije i pravednijem trošenju novca iz državnog budžeta, to demantuje činjenica da se, osim za 16 ministarstva, 18 uprava, pet zavoda i toliko direkcija, iz budžeta izdvaja novac za još desetine komisija i savjeta, koje imaju i po 20 članova.
U njima neizostavno sjedi makar jedan ministar, koji više ne mogu da budu u upravnim odborima javnih preduzeća. Komisije rade ono što je inače u opisu posla ministarstava, ali se zato za članstvo u njima primaju dodatni honorari.
Generalni sekretarijat Vlade, na čijem je čelu Žarko Šturanović, nije želio "Vijestima" da saopšti ko su članovi savjeta i komisija
Svi ministri i premijer za taj “angažman” su takođe plaćeni, kako bi sprovodili u djelo ono što na sjednicama Vlade dogovore. Savjeti u kojima sjede ministri i njihovi pomoćnici zaduženi su da o svojim dostignućima obavještavaju Vladu.
Generalni sekretarijat Vlade, na čijem je čelu Žarko Šturanović, nije želio "Vijestima" da saopšti ko su članovi savjeta i komisija, od kojih pojedini od osnivanja nijesu javnost upoznali sa svojim rezultatima.
Šefovima 435, a članovima 338 eura
Prema podacima iz Službenih listova, u savjetima uglavnom sjedi nekoliko ministara, direktori zavoda, pomoćnici, samostalni savjetnici i za to primaju mjesečnu nadokanadu. Savjeti i komisije se uglavnom, po informacijama sa vladinog sajta, sastaju jednom mjesečno, ali i jednom u pet mjeseci.
Iz Generalnog sekretarijata “Vijestima” je saopšteno da, prema uredbi Vlade, pravo na mjesečnu nadoknadu članovi mogu da ostvare samo po osnovu članstva u jednom radnom timu. Dodaju da “članstvo u radnim tijelima ne znači nužno i ostvarivanje prava na naknadu”.
Prema njihovim podacima, predsjednik Savjeta prima 90 odsto od prosječne neto zarade, odnosno 435 eura, a članovi dvadeset odsto manje, odnosno 338,80 eura. Prosječna neto zarada u prošloj godini iznosila je 483,95 eura.
To znači da državu rješavanje problema preko tih tijela košta oko 4.000 eura mjesečno za jednu komisiju ili savjet (ako ih nije više od desetoro), a na godišnjem nivou iz budžeta ode više oko 750.000. Dodatno su ministarstva i državni organi dužni da iz svog budžeta izdvajaju novac za radna tijela koja sami formiraju.
U januaru 2011. Vlada je osnovala Savjet za prava djeteta. U njemu ne sjedi, nijedan službenik Centra za socijalno staranje, pedagog, pedijatar, ali zato je tu sedam ministara
Nacionalni savjet za evropske integracije ima 42 člana, a čine ga uglavnom pomoćnici, sekretari, savjetnici i samostalni savjetnici u ministarstvima i to se odlukom Vlade, od 25. aprila ove godine, takođe plaća.
Istog dana je saopšteno kako je Vlada odlučila da uštedi državnu kasu smanjivanjem plata za sedam odsto premijeru, potpredsjednicima, generalnom sekretaru, ministrima, sudijama i tužiocima a ministar finansija Milorad Katnić se tada pohvalio kako su smanjili broj radnih tijela, kao i naknade za te angažmane.
Ministrima plaćaju i da brinu o djeci
Prema podacima Službenog lista, u januaru 2011. Vlada je osnovala Savjet za prava djeteta. U njemu ne sjedi, nijedan službenik Centra za socijalno staranje, pedagog, pedijatar, ali zato je tu sedam ministara.
O tome šta je najbolje za djecu brigu vode ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović, kao predsjednik, Katnić, ministar zdravlja Miodrag Radunović, ministar prosvjete Slavoljub Stijepović, ministar pravde Duško Marković, MUP-a Ivan Brajović i ministar kulture Branislav Mićunović.
Tu su još predstavnik Centra za prava djeteta, predstavnik Sekretarijata za zakonodavstvo, direktor Zavoda za statistiku, predstavnik javnog i kuturnog života i tri predstavnika nevladinih organizacija.
Kolika je ministarska posvećenost djeci, najbolje pokazuje zvaničan podatak da 3.000 mališana sa smetnjama u psihomotornom razvoju liječe samo tri ljekara.
Ista ministarska postava sjedi i u Savjetu za brigu o licima s invaliditetom, a tu su još predstavnik Sekretarijata za zakonodavstvo, direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i pet predstavnika NVO.
Savjet za naučnoistraživačku djelatnost, koji ima 11 članova imenovala je Vlada, sedam njih na predlog ministarke nauke Sanje Vlahović.
U tom savjetu su još ministri Stijepović, Katnić i Vladimir Kavarić, a pomažu im profesori Igor Radusinović, Perko Vukotić, Šerbo Rastoder, dr Mileta Golubović i dr Vesna Maraš. Mandat im je šest godina.
Ko je taj Radunović
Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću ima 15 članova, a među njima su pomoćnik ministra finansija, sekretar Ministarstva zdravlja, savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Savjet za saradnju Vlade sa nevladinim organizacijama broji 24 člana od čega 12 predstavnika vladinih organa.
U januaru Vlada je imenovala Nacionalni savjet za sport u kojem sjede dr Dragan Drobnjak, profesor Duško Bjelica, dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore, Igor Tomić, predsjednik Paraolimpijskog komiteta, Vesko Mujović, Zorica Kovačević, Boro Mračević, dr Dimitrije Rašović i Rade Đurđić.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, od decembra 2011. izdvaja novac za predsjednika i četiri člana Komisije za rješavanje po tužbama za azil. Čine je sudije i stručni saradnici Upravnog suda. Vlada je 8. marta 2012. donijela odluku o obrazovanju Komisije za interesorne aktivnosti u Partnerstvu za mir.
Komisija za koncesije sa predsjednikom Slobodanom Perovićem ima devet članova. Prošle godine potrošila je 90.000 eura, sastala se osam puta, a Perović je nedavno poslanicima u Skupštini, povodom rasprave o članu tog tijela, ministru zdravlja priznao da “ne zna o kojem je Miodragu Radunoviću riječ”.
Iz Sekretarijata “Vijestima” je objašnjeno kako je Vlada bila, po zakonu obavezna da osnuje jedan broj radnih tijela, dok je druge obrazovala saglasno ovlašćenjima iz Uredbe o Vladi i Poslovnika Vlade.
Premijer ili statira ili ne zna gdje će prije
Vladin Savjet za zaštitu od diskriminacija, na čijem čelu je premijer Igor Lukšić, ima još devet članova - ministre Duška Markovića, Miodraga Radunovića, Slavoljuba Stijepovića, Suada Numanovića i savjetnika predsjednika Vlade Jovana Kojičića.
Tu su još predstavnici NVO Milan Šaranović, Daliborka Uljarević, Biljana Alković i Slavica Jauković iz Saveza sindikata. Savjet se, prema sajtu Vlade, posljednji put sastao u martu ove godine.
Prema podacima iz Službenog lista, Lukšić je i predsjednik Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, a članovi su ministri Predrag Sekulić, Vladimir Kavarić i Tarzan Milošević, te Aleksandar Žurić, predsjednik Opštine Bijelo Polje. Premijer je i na čelu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, u kojem sjedi još potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, ministri Sekulić, Kavarić, Numanović, Radunović, Andrija Lompar, poslanik Damir Šehović, Branko Vujović, Srđan Keković iz Sindikata, Žarko Šturanović...
Iako je to posao Vlade, pisanje zakona plaćaju po 4.000 eura
Vlada je 31. maja ove godine donijela zaključak po kojem se članstvo plaća još za nacionalne savjete za kulturu, sport, obrazovanje, naučnoistraživačku djelatnost, Socijalni savjet, te komisije za povraćaj i restituciju, koncesije, kontrolu državne pomoći, evropske integracija...
Mandati su uglavnom na period između četiri i pet godina. Tom odlukom, objavljenom u Službenom listu, takođe je uvedeno plaćanje radnim timovima i grupama koje obrazuje Vlada, a u zavisnosti od kompleksnosti posla, timovi se plaćaju od 800 eura za pripremanje podzakonskih akata do 4.000 eura za timove koji pripremaju predloge zakona i strateška dokumenta.
Marković dodatno zarađuje 500 eura od Sudskog savjeta
Ministar pravde Duško Marković kazao je da predsjedavajući u znatnom broju komisija i odbora, ali ni po jednom od tih osnova ne dobija drugu naknadu. „Saglasio sam se da primam nadoknadu za članstvo u Kolegijumu za pregovore sa EU, kao potpredsjednik Vlade.
Naknadu za rad u visini od 500 eura dobijam isključivo kao član Sudskog savjeta u svojstvu ministra pravde, koji nije obrazovala Vlada“, rekao je Marković “Vijestima”. Iz PR službe Vladimira Kavarića saopšteno je da on prima 338 eura kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije.
Numanović, kako je “Vijestima” saopšteno iz njegove PR službe, pored toga što je član više savjeta primaće naknadu samo kao predsjednik Savjeta za brigu o licima sa invaliditetom u visini 90 odsto prosječne neto zarade.
Ministar zdravlja Miodrag Radunović, kako je saopšteno iz njegovog ministarstva, prijavio je članstvo u Savjetu za privatizaciju (300 eura). Dodaju da je Radunović član velikog broja radnih tijela, ali koja mu se ne plaćaju. Iz PR službe Ministarstva finansija „Vijestima“ je saopšteno da je Vladinom odlukom bilo definisano da je njen član mogao ostvariti posebnu naknadu uz zaradu zavisno od pojedinačnog doprinosa u realizaciji programskih ciljeva Vlade.
U toku važenja te odluke, član Vlade nije imao pravo na naknadu po osnovu članstva u radnim tijelima ili drugim oblicima rada. Dodaje se da je od juna 2012. na snazi odluka po kojoj članu savjeta i komisija, koje obrazuje Vlada, pripada mjesečna naknada. Po tom osnovu kao član Savjeta za privatizaciju, Katnić dobija 338 eura mjesečno.
Ministarka nauke Sanja Vlahović “Vijestima” je kazala da je po funkciji član Savjeta za nauku i da za to nije primala nadoknadu “u skladu sa odlukama Vlade”.
Ministar turizma Predrag Sekulić nije htio da kaže iz kojih komisija ostvaruje dodatnu zaradu.
Iz kabineta premijera Lukšića su podsjetili na odluku Vlade kojom su ukinuti bonusi za ministre, kao i naknade za članstva u radnim grupama. “Predsjednik Vlade prima nadoknadu kao predsjednik Kolegijuma za pregovaranje o pristupanju EU u iznosu od 90 odsto prosječne neto zarade”, saopšteno je iz Lukšićevog kabineta. Ministarske plate formalno su između 1.000 i 1.250 eura.
Bonus video:
