Pravo na informisanost ne može biti iznad prava djeteta, istaknuto je na okruglom stolu Primjena etičkog kodeksa novinara u Informisanju o slučajevima seksualnog nasilja nad djecom, koje je u Bijeloj organizovalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja .
“Analiza medija u regionu pokazala je da se djeca kao subjekti pojavljuju samo u 20 odsto slučajeva. To su situacije kad im se daje prilika da kažu svoje mišljenje, stav, da nešto komentarišu li daju izjavu. U 80 odsto slučajeva djeca se prikazuju kao objekat, bez svoga stava ili prava da kažu svoje mišljenje. Još je šokantniji podatak da se na prvih pet stranica dnevnih novena djeca ili mladi pojavljuju najčešće u negativnom kontekstu, u pričama o treagedijama, nasilju, nesrećama, incidentima. Vijesti u kojima se mladi i djeca spominju u pozitivnonm ili afirmativnom kontekstu su najčešđe na zadnjim stranicama”, ocijenio je Suad Numanović ministar rada i socijalnog staranja.
On je podsjetio na prošlogodišnji slučaj u Dječijem domu Mladost u Bijeloj o navodnom seksulanom zlostavljanju tri djevojčice, kada su mediji kršili prava djeteta, ali su, kazao je ministar griješili i profesionalci iznoseći podatke koji su mogli biti poznati samo Centrima za socijalni rad, pa je čak i tokom sudskog postupka javnost saznavala detalje na nedopustiv način...
On je bio kategoričan da “ ne smiju biti objavljene informacije koje mogu štetiti djeci”, ali i ustvrdio da su mediji imali i zapaženu ulogu u promovisanju prava djece.
"Žrtve nasilja dospijevaju na naslovnice"
Nevenka Stanković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda CG, je ukazala da mediji često krše pravo djeteta na privatnost, ugrožavaju njegovo dostojanstvo i povređuju dječiji integritet. I ona je kazala da žrtve nasilja dospijevaju na naslovnice i da se ne poštuje obaveza zaštite dječijeg identiteta.
Na posredan način se on otkriva navodeći sve podatke po kojima to dijete može biti identifikovano u sredini u kojoj živi i dodatno stigmatizovano.
Jadranka Vojvodić , pomoćnica direktora Agencije elektronskih medija je ukazala da se Kodeks novinara koji je dobro regulisao I ovu tematiku krši i da nema odgovarajućih kazni.
Đukanović: Da se o mladima piše afirmativno
O sankcijama za neetičko izvještavanje, kada je riječ izmedju ostalog i o seksulanom nasilju nad djecom , govorio je i novinar Darko Ivanović ističući da su sankcije kada se Kodeks ne poštuje neophodne. Zamjerio je i što na skup nisu došli urednici medija, uz tvrdnju da postoji “konsenzus države i medija, pa država ne smije da diren u medije koji zato nekažnjeno mogu objavljivati”.
Boro Đukanović, direktor Dječijeg doma Mladost, je apelovao da se o mladima piše afirmativno
Boro Đukanović, direktor Dječijeg doma Mladost, je apelovao da se o mladima piše afirmativno – o njihovim sporstskim, školskim i radnim uspjesima, ali i poteškoćama sa kojima se mladi susreću.
Istakao je da je saradnja sa medijima, osim u jednom slučaju bila dobra.
„Medije ne interesuje pozitivne priče iz Doma, smatra sedamnaestogodišnja štićenica Snežana Jovanović,odlična učenica koja želi da studira. Ona je podsjetila na aferu navodnog silovanja tri štećenice, kojas je pogodila svu djecu iz doma. Zato misli da bi se mediji trebalo da izvinu djeci i instituciji zbog neistinitog pisanja. I njen drug iz Doma Dejan Krstović apelovao je da se pišu o uspjesima djece iz te ustanove koji su dobri sportisti, pisci, đaci. Marija Seferović i Marija Lakonić djevojčice koje sa njihovim porodicama žive u Bijeloj misle da bi prilikom kreiranja emisija za djecu trebalo konsultovati malde.
Na skupu u Bijeloj je predstavljena i kampanja Savjeta Evrope „Jedno od petoro“ kojom se ukazuje da slučajevi seksualnog zlostavljanja postoje u u CG. Od 2008 do 20011 bilo je 68 krivičnih prijava iz te oblasti od kojih je procesuirano 54 - uglavnom nasilja u porodici.
Galerija
Bonus video:
