Uslovi u kojima živi stanovništvo Starog grada Budva nijesu samo ugrožavajući po njihovo fizičko i mentalno zdravlje, i ne tiču se samo njihovog biološkog opstanka, već su u humanom smislu ispod svakog ljudskog dostojanstva – ocijenila je u razgovoru za “Vijesti“ neuropsihijatar dr Dubravka Mitrović, članica Nacionalne komisije za mentalno zdravlje.
Ugostitelji su u snažnoj kampanji uspjeli da ubijede ministra turizma Predraga Sekulića da im, uprkos jasnim zakonskim odredbama, omogući emitovanje muzike na otvorenom do jedan sat ujutru, ako plate odgovarajuću taksu.To je prihvaćeno od strane Skupštine. Mitrovićeva, stanovnica Starog grada i ugledni psihijatar, smatra da se uvođenjem taksi svjesno krše zakoni.
"Nema ni mjesec dana kako je Vlada Crne Gore predlogom zakona o taksama, dozvolila ugostiteljima da uz plaćanje takse mogu dopustiti pušenje u svojim lokalima - a što je u suprotnosti sa Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Na isti način sada i ministar turizma dovodi u pitanje Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini. Ministar je, naime, predložio da se dozvoli produženje zakonski određenog termina za puštanje muzike sa 24 na jedan sat, da opštine same određuju zone i periode kada će glasnija muzika, odnosno buka, biti dozvoljena samo ako za to ugostitelji plate specijalnu taksu.
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, koji je izglasan u Skupštini u junu 2011, počeo da se primjenjuje u septembru 2011, a rađen je po propisima Evropske unije i zadovoljava standarde koje u zaštiti zdravlja od buke propisuje Svjetska zdravstvena organizacija. Zakon prvi dovode u pitanje i ne poštuju ga oni koji su za sprovođenje i kontrolu Zakona odgovorni- lokalna uprava Budve i Ministarstvo turizma", navela je Mitrovićeva.
Pogubno i ponižavajuće
Ona pretpostavlja da oni koji odluke o taksama na buku donose žive u tihim zonama aglomeracije, da mirno spavaju, da nemaju znanja o tome koje sve dalekosežne posljedice na ljude ima uništavajuće dejstvo buke.
" Da buka nije tako pogubna po zdravlje ne bi beba u stomaku majke već u trećem mjesecu trudnoće na spoljašnju buku reagovala uznemirenošću i ubrzanjem pulsa. Ne bi se buka pominjala kao moguće moćno oružje u borbi protiv neprijatelja, jer 150 dB mogu da izazovu trenutnu gluvoću, sljepilo, pa i smrt… Buka je svakodnevni, stresogeni faktor na koji čovjek nema sposobnost privikavanja, ona nema “ni ukus, ni miris, ni boju” i njeno ugrožavajuće dejstvo po ljudski organizam dugo ostaje neprepoznato.
"Dovoljno je da čovjek bude 40 sati sedmično izložen buci preko 80 decibela, pa da mu sluh oslabi"
To dejstvo je kumulativno, postepeno oštećuje organizam i zato se buka i naziva “tihi ubica”. Svjetska zdravstvena organizacija je ukazala da buka preko 55 dB ugrožava srce i krvne sudove, utiče na promjene pulsa i krvnog pritiska, izaziva srčani udar. Buka izaziva poremećaj endokrinog sistema, povećava nivo šećera i holesterola u krvi, snižava otpornost organizma. Na buku su posebno osjetljivi djeca, bolesni i starije osobe", ističe Mitrovićeva za “Vijesti”.
Ona podsjeća da buka ugrožava organ sluha i izaziva nagluvost.
"Dovoljno je da čovjek bude 40 sati sedmično izložen buci preko 80 decibela, pa da mu sluh oslabi. U Zapadnoj Evropi su rađena istraživanja koja su pokazala da su 12 odsto mladih, redovnih posjetilaca diskoteka izloženih ovoj buci, ostali nagluvi. Ugrožavajući noćni odmor, remeteći normalan san, buka izaziva hronično osjećanje umora, dekoncentrisanost, snižava prag frustracione tolerancije, ugrožava normalnu socijalnu komunikaciju, pogoduje impulsivnim i agresivnim reakcijama.
Hronično osjećanje bespomoćnosti koje se razvija kada ne možete da se izborite sa bukom kojoj ste kontinuirano i nasilno izloženi može da dovede i do depresivnih reakcija. Za zdrav život, za regeneraciju i osježavanje svih bioloških funkcija, prije svega nervnih ćelija potrebno je 6-8 sati spavanja. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije miran san vam obezbjedjuje život u “mirnoj ulici”- u kojoj buka ne prelazi 40dB", kazala je Mitrovićeva.
Nivo buke dvostruko viši
Prema njenim riječima, ako znamo da je ljudski razgovor jačine oko 35dB, da su granične, zakonom dozvoljene vrijednosti buke u Opštini Budva za otvorene prostore 60dB, danju, a 50dB noću, dok su za područje Starog grada-kao kulturno-istorijskog lokaliteta na otvorenom 50dB danju, a 40dB noću, onda je jasno da je u noćnim satima buka na šankovima i otvorenim diskotekama od 100dB dvostruko viša nego što to zakon dozvoljava.
Zamislite da zidine Koloseuma u Rimu, trg Svetoga Marka u Veneciji, bedemi oko Dubrovnika, ulaz u Stari grad Kotor, zaposjednu šankovima i hiljadama stolica, bukom - po noći"
"Svakako treba uzeti u obzir i specifičnost budvanskih kuća od kamena, uskih ulica i bedema koji imaju posebnu akustičnost i svojim ehom pojačavaju buku. Iako Budva ima diskoteke zatvorenog tipa koje su zvučno izolovane i zadovoljavaju neophodne standarde, i koje po kapacitetu mogu da zadovolje sve konzumente ovakve muzike, grad dozvoljava šankove i diskoteke na javnom prostoru, u srcu stambenog i hotelskog dijela Budve.
Stari grad- milenijumski kulturno-istorijski lokalitet, opštinskim Odlukama o privremenim lokacijama doživio je sudbinu da postane mjesto noćnog uličnog provoda za mlade, za šta su svuda u svijetu rezervisane diskoteke zatvorenog ili otvorenog tipa, ali na lokacijama udaljenim od kulturno-istorijskih jezgara.
Zamislite da zidine Koloseuma u Rimu, trg Svetoga Marka u Veneciji, bedemi oko Dubrovnika, ulaz u Stari grad Kotor, zaposjednu šankovima i hiljadama stolica, bukom - po noći, a da u jutarnjim satima , kao poslije velikih rok koncerata, na tim mjestima ostanu gomile đubreta, polomljenih čaša i flaša, povraćenog sadržaja, urina", istakla je je Mitrovićeva.
Ona je ocijenila da sve to prijeti opstanku samog Starog grada koji vjekovima traje kao jedinstveni primjer živog spomenika kulture, i kao takav predstavlja temeljno određenje našeg kulturnog i duhovnog bića.
"Da li vladajuća državna i opštinska uprava imaju pravo, od sada i uvođenjem specijalnih taksi za ugostitelje, da i dalje uništavaju zdravlje stanovništva?", zapitala je dr Mitrović.
Diskoteke neuslovne i opasne
Mitrović naglašava da mračni šankovi i diskoteke na otvorenom sa zaglušujućom bukom, na kojima se uz zidine i unutar Starog grada Budva zabavlja u toku ljeta svake noći više od dvije hiljade mladih ljudi, predstavljaju zonu visokog rizika upravo za njih.
Sanitarno-higijenski uslovi nastali zbog ovakve vrste provoda su ugrožavajući i zbog toga što za preko dvije hiljade ljudi ne postoji javni WC
"Poseban je problem što na takvim mjestima maloljetnici mogu bez kontrole, slobodno da konzumiraju alkohol. Poznato je da buka preko 80dB predstavlja okidač za impulsivnost, razdražljivost, što u sadejstvu sa alkoholom lako uzrokuje fizičku agresiju.
Bezbjednost ovih mjesta je ugrožena i time što nije obezbijedjen prolaz kolima hitne pomoći, vatrogasnim kolima, što nema dežurnog policajca. Kada se organizuju rok koncerti na otvorenom, i te kako se vodi računa o organizaciji komunalnih, sanitarnih, zdravstvenih, policijskih službi. Svega toga na ovim mjestima visokog rizika nema.
Sanitarno-higijenski uslovi nastali zbog ovakve vrste provoda su ugrožavajući i zbog toga što za preko dvije hiljade ljudi ne postoji javni WC, već mladi za te potrebe koriste uličice Staroga grada i park ispred njega. Pored Starog grada, i park- jedina preostala zelena oaza u gradu, osuđen je na propadanje jer služi za potrebe skladišta, odlaganja smeća samih šankova, i kao javni WC za konzumente ovakvog vida zabave", istakla je Mitrović.
Bonus video:
