Materijal za izradu originalnih dekorativnih ili funkcionalnih predmeta od drveta ne može se kupiti. Onaj ko izrađuje predmete mora tragati za pogodnim komadom drveta u prirodi, to je jedini način, kazao je na nedavno održanom sajmu starih zanata i suvenira u Danilovgradu, Kolašinac Dragoje - Njaro Mašković, pojašnjavajući kako umjetnik zaboravljenom tehnikom iz drveta izvlači ono što zamisli, kao i kako tokom obrade drvetu treba sačuvati prirodni rub i koru.
“Predmeti mogu da se izrađuju od svakog drveta, ali ja radim većinom od drveta lišćara. Najatraktivniji su predmeti od orahovog drveta koje ima teksturu i dušu. Naročito su lijepi oni urađeni od oraha koji je završio svoj životni vijek, koji je star više od vijeka, jer je poznato da tek tada to drvo dobija teksturu i boju. Takvo drvo morate pronaći, iskopati korijen iz zemlje i tek tada možete dobiti idealan materijal kom posebnu draž daje to što su sa njega brani orasi preko recimo 120 ili 130 godina, priča Mašković.
On je pojasnio da drvo od kog pravi predmet mora biti svježe da bi se sirovo obradilo i ostalo nepomijenjeno čak i 1000 godina.
“Treba imati dobre ruke, malo mašte i poznavati staru vorking ili turning tehniku. To je teško prevesti na naš jezik, ali najbolje objašnjenje je rezanje drveta, dakle ne glodanje nego rezanje, sasijecanje. To znači svakom komadu sačuvati koru na obodu, prirodni rub, a to se sve manje radi jer je teško. Da bi se obradio jedan komad drveta i napravila zdjela za voće, čaša, svijećnjak, vaza ili tanjir nekada je potrebno četiri do pet sati, ali nakon toga potrebno je četiri ili pet mjeseci da sačuvate i njegujete taj komad. To znači treba svakodnevno izmjeriti vlagu, temperaturu, težinu i primijeniti adekvatnu zaštitu. Potrebno je znati koje ulje upotrijebiti, da li neko isparavajuće, maslinovo, firnajz... Kad se proces njegovanja završi, predmet ne može doživjeti nikakvu deformaciju”, pojašnjava Mašković.
"Niko neće da radi posao koji je mukotrpan"
On smatra da je ovako zahtjevan proces doprinio tome da danas sve manje ljudi rade u ovoj tehnici.
“Niko neće da radi posao koji je mukotrpan, a uz to ni nešto u čemu je prepušten sam sebi, jer niko ne može da pomogne u ovom poslu iz jedinog razloga što druga osoba ne može znati što želi da radi od određenog komada drveta. Kad u prirodi vidim komad drveta onda i dobijem viziju šta od njega želim raditi. Tako iz moje vizije i cijelog drveta i iz kog tokarenjem izvlačim željeni predmet nastaju komadi za dekoraciju ili upotrebni predmeti. Ljepotu im daje to što prilikom obrade zadržavam prirodnost materijala”, kaže on.
Ovaj vrijedni Kolašinac svoje rukotvorine plasira na sajmovima, odlazi na turnire u inostranstvo i svojim umijećem predstavlja sebe, svoje ime, grad i državu.
Predmeti iz njegove radionice već odavno stigli su do svjetskih metropola.
Galerija
Bonus video:
