Olujni vjetar, koji je na momente dostizao snagu i od 120 kilometara na sat, a koji je duvao u noći između Badnje večeri i Božića, napravio je ogromnu štetu u Zeti, gdje su uništeni plastenici desetak domaćina.
Najviše štete je imao domaćin Vidak Raičević iz Mataguža, kojem je olujni vjetar uništio svih pet plastenika u kojima je zasadio raštan, salatu, spanać.
"Bilo je ukupno 10 plastenika, pet su poplave uništile prošle godine, a preostalih pet uništio je vjetar ove zime. Zasadio sam 1.000 m2 spanaća, 1.500 m2 raštana i 500 m2 salate, ali je vjetar sve uništio, tako da je šteta po mojoj procjeni oko 30.000 eura", kaže Vidak Raičević.
Vidak kaže da je neophodno da se poljoprivrednici drugačije organizuju i da nije u redu da se šteta koju oni pretrpe nikada ne naplati na pravi način.
"Očekujem da država napokon reaguje i zaštiti poljoprivredne proizvođače, ali ne vjerujem da ćemo i ovog puta dobiti bilo kakav novac kao nadoknadu štete, jer još uvijek nam nijesu platili štetu od poplava i prošlogodišnjeg grada.
Žalosno je da niko nema razumijevanje za poljoprivrednika, a čini nam se da su nam porušene dvije masline i tri mandarine da bismo dobili nekoliko hiljada eura. Sada smo pretrpjeli štetu od vjetra, a niko nas nije ni posjetio", dodaje Raičević.
Raičević kaže da su plastenici potpuno uništeni i da više nema nikakve svrhe da ih ponovo podiže, te da će metalne šipke da iskoristi za nešto drugo, a dio će dati u staro željezo.
"Sve je propalo. Ovo više ne vrijedi ništa. Probaću dio ovog željeza da iskoristim, može da se iskoristi i kao krevet za lozu, ali za plastenike više ne", završio je Raičević.
Država da štiti domaćine
Predsjednik udruženja poljoprivrednika Zete Mladen Aligrudić kaže da je vrijeme da se država i Ministarstvo poljoprivrede okrenu poljoprivrednicima i drugačije zaštite njihova prava.
"Svaka folija koja je pokidana na plasteniku košta oko 300 eura, a stradali su salata, blitva, spanać, kupus, raštan, i za sve te zasade sada je kasno da se ponovo sade, tako da je rano povrće uništeno.
Poljoprivredni proizvođači moraju malo drugačije da se organizuju i da od Ministarstva poljoprivrede zahtijevaju neki konkretan sastanak i razgovor sa osiguravajućim kućama, jer ovako više ne ide.
Osiguravajuće kuće moraju biti fleksibilnije i moraju da prihvate da osiguravaju naše zasade za slučajeve elementarnih nepogoda. Od poplava koje su nas zadesile prošle godine i kasnije grada mnogi nisu dobili novac za nadoknadu štete, tako da se poljoprivredna proizvodnja mnogima ne isplati", smatra Aligrudić.
Bonus video:
