Pljevljak Radoslav Bele Zečević najmlađi je profesionalni pčelar u Crnoj Gori.
Taj dvadesetčetvorogodišnji mladić, student četvrte godine Biotehničkog fakulteta, pčelarstvom se bavi od svoje desete godine.
“Sa deset godina sam predložio tati da kupimo pčele. On mi je te godine kupio šest društava. Pošto sam bio mali roditelji su mi pomagali u pčelinjaku. Kada sam počinjao svi su govorili kako sam mlad i da ja to neću znati raditi, te da ovaj posao nema budućnosti. Ja nisam slušao te zlurade komentare već sam iz godine u godinu usavršavao i širio pčelinjak”, priča Zečević, koji danas u svom uljaniku ima oko 160 pčelinjih društava.
Namjerava da svoj pčelinjak proširi za još četrdesetak društava, a predanim radom i trudom uspijeva da uskladi obaveze na fakultetu i pčelinjaku.
Koliko je uspješan u svom poslu pokazuju i dvije zlatne medalje koje je nedavno dobio na Novosadskom sajmu. U jakoj konkurenciji pčelara iz devet država, Zečević je dobio veliki zlatnu medalju za proizvodnju matične mliječi i zlatnu medalju za poliflorni med (koji se sakuplja od više vrsta biljaka).
Registrovani je uzgajivač visokokvalitetnih selekcionisanih matica, a tim poslom se bavi već četiri godine. Prošle godine u svom uljaniku uzgajao je 1.000 matica koje su distribuirane u saradnji sa pčelarskim udruženjima i Ministarstvom poljoprivrede.
U 2016. godini je počeo proizvodnju matične mliječi kada je uspio da proizvede probnih 300 grama, a prošle godine dva kilograma. Planira da poveća proizvodnju matiče mliječi i pokrije većinu tržišta Crne Gore, a jedan dio bi i izvozio.
“Najzdravije je upotrebljavati po jedan gram mliječi direktno pod jezik. Matična mliječ pokazuje zadivljujuća antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva, dakle, sprečava upale upravo zahvaljujući gama-globulinu. Pomaže zacjeljivanju preloma i dijebetičkih rana, odličan je za oporavljanje jetre pa se zato preporučuje bolesnicima koji pate od različitih poremećaja funkcija jetre. Kako sprečava stvaranje krvnih ugrušaka blagotvoran je kod tromboze. Ublažava nesanicu, nemir, stres, popravlja raspoloženje, jača pamćenje, izdržljivost i imuni sistem. Matična mliječ je izuzetno bogata hranljivim elementima: sadrži proteine, šećer i visoku količinu vitamina, aminokiselina, minerala i antibiotskih komponenti i jedini je prirodni izvor u istom obliku acetilkolina koji je neurotransmiter koji omogućava prenos impulsa između nervnih stanica u organizmu”, kaže Zečević.
On proizvodi i pergu, prerađeni fermentisani polen, koja se koristi u liječenju poremećaja imunološkog sistema, težih oblika anemije, tegoba sa prostatom, gastritisa, čira na dvanaestopalačnom crijevu, poremećaja žlijezdi sa unutrašnjim lučenjem, oboljenja krvnih sudova, infarkta.
Cijena mliječi po gramu kreće se od tri do pet eura, a Zečević je prodaje po cijeni od tri eura.
Tokom zime pčelinjak Zečevića je u Židovićima, naselju dva kilometra udaljenom od Pljevalja a ljeti ga seli u Odžiće, selo ispod planine Ljubišnje. Dio pčelinjaka zazimi u okolini Danilovgrada, gdje se pčele, kako tvrdi zbog povoljnije klime bolje pripreme za pašu.
Oko 130 košnica uključiće u proizvodnju meda a ostala društva će koristiti za uzgoj matica. Tvrdi da se od prozvodnje meda može dobro živjeti ukoliko se ozbiljno pristupi poslu.
“Ko hoće ozbiljno i profesionalno da se bavi pčelarstvom može dobro da zaradi i da solidno živi. Kad kažem profesionalno mislim na preko 50 košnica i na pčelara koji će u sezoni svakodnevno raditi u svom pčelinjaku”,ističe Zečević.
Redovno odlazi na sajmove i seminare o pčelarstvu. Njegova ambicija je i proizvodnja pčelinjeg otrova, koji se koristi u medicini i koji je veoma skup proizvod.
Ove godine očekuje dobre prinose meda jer su do sada vremenske prilike bile naklonjene pčelarima.
Da država ulaže više, to bi radili i mladi
Zečević kaže da se pčelarstvom u Crnoj Gori uglavnom bave ljudi starije dobi.
Smatra da Ministarstvo poljoprivrede treba da uloži veće napore i pomogne mlade pčelare koji hoće da se profesionalno bave ovim poslom, jer će oni biti stub crnogorskog pčelarstva.
“Obišao sam mnoge pčelinjake u Evropi i vidio koliko tamo država ulaže u pčelarstvo. Kod nas se nešto ulaže, ali u odnosu na Evropu to je malo”, tvrdi Zečević.
Bonus video:
