Nakon što su u maju prošle godine svečano otvoreni rekonstruisani objekti podgoričkog Doma zdravlja, nadogradnja gornjih spratova, koja je trebalo da uslijedi ubrzo nakon toga, ostala je na obećanjima nadležnih i započetim grubim građevinskim radovima.
Naime, ni sama rekonstrukcija objekata Stara varoš na Pobrežju i Nova varoš u centru grada, započeta krajem oktobra 2008. a koji su otvoreni neposredno pred lokalne izbore u maju 2010. nije tekla planiranim tempom.
Radovi su se umjesto planiranih pet mjeseci odužili više od godinu dana, što je tada opravdavano "globalnom krizom" koja je učinila svoje. Kriza je po svemu sudeći, u godini koja je na izmaku, odložila planiranu nadogradnju spratova.
"Master planom ulaganja u infrastrukturu do 2020. godine koji je usvojila Vlada Crne Gore, predviđena je i investicija nadogradnje objekata Stara i Nova varoš Doma zdravlja Podgorica"
Ipak, da je nadogradnja pomenutih spratova neizvjesna, i u narednoj godini, potvrđuje i to što iz Ministarstva zdravlja "Vijesti" nijesu uspjele da dobiju konkretne odgovore na pitanja šta je razlog odlaganja radova, kao ni kada će oni biti započeti.
"Master planom ulaganja u infrastrukturu do 2020. godine koji je usvojila Vlada Crne Gore, predviđena je i investicija nadogradnje objekata Stara i Nova varoš Doma zdravlja Podgorica. Urađen je projektni zadatak, a upućen je Direkciji javnih radova na objavljivanje u cilju izrade glavnog projekta", saopštili su kratko iz tog ministarstva.
Ze rekonstrukciju tih zdravstvenih objekata, površine 1.400 kvadrata, Vlada je izdvojila dva miliona eura.
Problem i doktori
Zbog velikog broja registrovanih osiguranika, podgorički Dom zdravlja postao je pretijesan. Dok je broj osiguranika, koji je kako je ranije izjavio Kavarić, posljednjih par godina drastično porastao, broj izabranih doktora ostao je na istom nivou, prema kapacitetima koji su predviđeni ranijom sistematizacijom.
"Prema popisu stanovnika, uvećanje u odnosu na prošli popis je blizu 40.000. Tome možemo dodati i 10.000 studenata, oko 15.000 privremeno nastanjenih, mahom penzionera koji borave kod rodbine, i oko 20.000 zaposlenih koji privremeno borave u glavnom gradu a nijesu rezidenti. Svi oni s pravom traže zdravstvene usluge u našoj ustanovi, koja ima kapacitete predviđene postojećom sistematizacijom", objasnio je ranije Kavarić.
Bonus video:
