Biogradsko jezero nestaće u narednih deset godina ukoliko se hitno ne pristupi sanaciji prirodne brane koja ne dozvoljava da se voda iz jezera "prospe" i izgubi zauvijek, upozorili su stručnjaci prije šest godina.
Ipak, i pored dramatičnih upozorenja od tada do danas nije urađeno ništa kako bi se problem akutne erozije tog jezera spriječio.
Još 2005. godine “Zeleni Crne Gore” upozoravali su na problem što je Biogradsko jezero formirano na brani, takozvanoj čeonoj moreni širokoj svega 50 metara.
Visinska razlika između vodenog ogledala i Jezerštice koja podriva jezero je oko 140 metara, a kroz materijal već prodire voda i brana je svake godine kraća po tri metra.
Tada je procijenjeno da će za 10 godina brana biti široka 30 metara i neće moći da zadrži vodu, koja će, po sili gravitacije, provaliti branu, "prosuti" se, oteći i jezera više neće biti.
6 godina niko nije reagovao
Inženjer i koordinator projekta “Biogradsko jezero- idejno rješenje antierozione zaštite" Radosav Nikčević kazao je za “Vijesti” da je rješavanje problema erozije interventna stvar.
On kaže da je 2005. godine propisano, kao najinterventnija mjera, da se stabilizuje jezero, ispravi rijeku Jezerštica i čitavo brdo stavi kao oslonac jezeru. On smatra da je nepojmljivo da šest godina niko od nadležnih nije reagovao, iako svi znaju da postoji problem.
"To je nešto neviđeno. Ovdje je problem poimanje stvari, da li neko ko je nadležan shvata ili ne ovu situaciju kao opasnost. Ako ne vidi opasnost onda je laik, ako nije laik, a ne preuzima ništa, onda se radi o opstrukciji. Čekanje da se problem erozije riješi neodgovorno je i u najmanju ruku zločin prema prirodi" upozorio je Nikčević.
On je kazao da je idejno rješenje promovisano, primjerci poslati nadležnim koji gazduju parkom, ali da niko nikada nije pokazao interesovanje za njega, ali ni rekao da je ponuđeno rješenje loše i da treba raditi na drugačiji način.
Tri varijante, tri problema
Dokumentom iz 2005. godine bila su predviđena tri rješenja. Prvo je bilo izrada potpornog zida od krupnih komada kamena sa izmještanjem korita Jezerštice na 50 do 100 metara od padine, drugo je predviđalo izradu potpornog zida, nasipa od kamena bez izmještanja korita Jezerštice, rješenje koje je još 1976. godine predložio Šumarski fakultet. Treća varijanta bila je izrada poprečne pregrade na 20 do 30 metara od najniže tačke ugrožene obale.
Još 2005. godine “Zeleni Crne Gore” upozoravali su na problem što je Biogradsko jezero formirano na brani
" Projekat je jasno ukazao na stanje i na rješenja, kao i na vrijeme koje Biogradskom jezeru nije saveznik, naprotiv. Naime, jezero je ugroženo poniranjem, gubljenjem vode, kroz formirane ”kaverne” nastale, dominantno, hemijskom erozijom.
Taj problem se rješava injekcionim zavjesama takvih pozicija. Zasipanjem nanosa koji uzrokuju Biogradska rijeka i Lalev potok, tu se problem rješava u slivu biološko-tehničkim mjerama.
Treći problem je erozija koju izaziva Jezerštica koja čeonu morensku branu podriva, smanjuje njenu debljinu i ubrzano ugrožava njenu geostatičku stabilnost", objasnio je Nikčević.
2 miliona eura malo za prirodno bogatstvo
Ipak, problem koji izaziva Jezerštica, upozorava on, akutnog je karaktera i uskoro će doći do smanjenja čeone morenske brane, djelovanja hidrostatičkog pritiska i prosipanja samog jezera.
Za sanaciju Biogradskog jezera ranije je bila predviđena suma od dva miliona eura
" Iako nema monitoringa, a trebalo bi da ima, procjenjuje se da se godišnje debljina brane smanjuje za minimum dva metra, pa se njegovo “umiranje” ako se ništa ne preduzme, neće desiti u sljedećim “ geološkim godinama”, već za narednih 20 do 30 godina" ocijenio je Nikčević.
Za sanaciju Biogradskog jezera ranije je bila predviđena suma od dva miliona eura, ali je Nikčević kazao da je taj iznos minoran s obzirom na to kakvo se prirodno bogatstvo spasava.
"Sve je jasno, i dijagnoza i terapija. To čak i laici prepoznaju. Samo nije jasno odkud tolika nonšalantnost i nebriga prema najvrednijim prirodnim resursima koje Crna Gora ima. Mislim da je vrijeme da odrastemo" poručio je on.
NPCG: Stanje nije alarmantno
Iz preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore ocijenili su da stanje jezera nije alarmantno, kao i da se, uz sve uvažavanje stručnosti predloženih rješenja iz studije antierozione zaštite, teško može konstatovati da je život jezera sveden na samo još par godina.
Šef službe za unapređivanje i razvoj NP CG Veselin Luburić istakao je da su imali priliku da analiziraju idejno rješenje „Zelenih“, a tragom njihove inicijative prije tri godine angažovali su Građevinski fakultet iz Podgorice da za potrebe eventualnog saniranja izradi elaborat o predlozima za moguću sanaciju.
Gubitak voda, kako je kazao Luburić, nije uslovljen samo stvorenom čeonom morenom na desnoj obali Jezerštice, već i ponorima na obodu i dnu Biogradskog jezera
"Istim elaboratom je predviđena sanacija desne obale Jezerštice postavljanjem gabiona, ali samo na desnoj obali rijeke, a ne i na slivovima Biogradske rijeke i Lalevog potoka, kako je predviđeno idejnim rješenjem od strane stručnjaka koje je angažovala NVO “Zeleni Crne Gore” - objasnio je on.
Gubitak voda, kako je kazao Luburić, nije uslovljen samo stvorenom čeonom morenom na desnoj obali Jezerštice, već i ponorima na obodu i dnu Biogradskog jezera. Jedno od rješenja koje su naučnici predlagali je detaljno proučavanje dna jezera, i njegovo injektiranje - betonskim injekcionim zavjesama.
"Logično se postavlja dilema da li je unošenje neautohtonog materijala, kao što je beton, opravdano u jezeru koje predstavlja strogi režim nacionalnog parka. Posebno ako se ima u vidu da to ne bi bilo trajno rešenje, jer bi se potencijalno mogli otvoriti novi ponori na drugim mjestima. To rješenje je sa tehničkog aspekta veoma zahtjevno i skupo " kazao je on.
Teško je naći novac
Prema riječima Luburića, obje studije su zajedno došle do približnih cijena koštanja istražnih radova, izrade glavnog projekta i sanacionih mjera, i prelaze milion i 500 hiljada eura.
U parku postoji 26 odvojenih zajednica biljaka
"Veoma je teško obezbijediti taj novac, i od strane države, i sa naše strane kao upravljača. Imajući u vidu kompleksnost problema i ozbiljnost situacije mi smo na jednoj donatorskoj konferenciji Ministarstva turizma i zaštite životne sredine prije dvije godine ukazali na problem, ali još nemamo povratnu informaciju o tome da li se može računati na tako veliku donaciju, a novac se može obezbijediti isključivo tim putem" objasnio je on.
Biogradska gora je jedna od tri posljednje prašume u Evropi i predstavlja jedno od najstarijih zaštićenih područja na svijetu. Procijenjeno je da su pojedina stabla u prašumi stara preko 400 godina.
U parku postoji 26 odvojenih zajednica biljaka, sa oko dvije hiljade biljnih vrsta, među kojima je 20 odsto endema Balkanskog poluostrva i oko 90 vrsta drveća.
Raznovrstan je i životinjski svijet sa 200 vrsta ptica, 80 vrsta leptira, 350 vrsta insekata, a to područje naseljavaju divlje životinje - vuk, medvjed, lisica, srna, vjeverica, puh.
Luburić: Ugrožena sva lednička jezera
Posljednjih godina vrši se stalni monitoring kretanja vodenog režima jezera, a upoređujući sa prošlom godinom za period od avgusta do oktobra nivo je nešto veći.
"U posmatranom periodu nije došlo do erozije koja bi, za sada, ugrozila stabilnost šumskog pokrivača. Moj subjektivni stav je da su sva lednička jezera izložena opasnosti od oticanja ili gubitka vode.
Radi se o geološkim procesima koji su neminovnost, i gdje ljudska ruka nema toliku moć da ih zaustavi" kazao je Luburić. Prema njegovim riječima, predožene mjere mogle bi dovesti do “drugačijih-uglavnom neželjenih krajnosti”, gdje bi se neminovno morala narušiti estetska, ambijentalna i ukupna prirodna ravnoteža u prostoru.
Luburić smatra i da su geološki procesi odumiranja ledničkih jezera znatno duži i traju desetinama i stotinama godina, pa je teško i nezahvalno procjenjivati da je život dragulja Crne Gore sveden na samo nekoliko godina.
"Gubitak vode uslovljen oticanjem, ili poniranjem je imanentan, ne samo za Biogradsko već i sva druga jezera koja su nastala radom lednika. Tako je sličan problem prisutan i kada je u pitanju Crno, Zminje, Modro, Plavsko i druga jezera Crne Gore formirana na taj način" objasnio je on.
Predlog „Zelenih” izgubljen u Ministarstvu
Idejno rješenje iz 2005. naručila je Skupštine Crne Gore, a kako je kazao Nikčević, sa njim su upoznati NPCG i tadašnje resorno ministarstvo koje sada nosi naziv Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Ipak, iz Ministarstva su saopštili „Vijestima“ da zvanično nijesu obaviješteni o projektu „Zelenih”.
Kako su kazali, taj vladin resor je još ranije inicirao izradu projekta koji se bavio unapređivanjem stanja životne sredine Bigoradskog jezera.
"Projekat je, između ostalog, imao za cilj i izgradnju potrebne infrastrukture kojom bi se uticalo na stabilnost jezera. Projekat je prezentovan na donatorskoj konferenciji koja je organizovana za projekte u oblasti zaštite životne sredine.
Nakon toga obavljene su određene konsultacije s potencijalnim donatorima, a Ministarstvo je u ovom trenutku i dalje posvećeno nalaženju tehničko-finansijskih mogućnosti za njegovu realizaciju pored budžetskih izdvajanja", saopštili su iz Ministarstva.
Galerija
Bonus video:
