Zbog nepostojanja opštinske odluke kojom bi se oni koji grade u Kolašinu obavezali da poštuju arhitektonske specifičnosti centra grada, na sreću, do sada nije imalo štetnih posljedica. Kolašinska lokalna uprava nije odlukom zaštitila ni najstarije kolašinske zgrade, koje se ubrajaju u velike vrijednosti kulturnog i istorijskog nasljeđa, a koje su tokom minule decenije prodate. Njihov budući izgled i usklađenost s okolinom će zavisiti, očigledno, od osjećaja i savjesti sadašnjih vlasnika.
To potvrđuju i u Sekreterijatu za urbanizam i planiranje prostora. Kako je kazao sekretar Vladan Bulatović do sada nije postojala odluka koja bi štitila arhitektonsku originalnost grada, ali ni obavezivala nove vlasnike na očuvanje specifičnosti najstarijih zgrada.
“Postoje samo neki noramativni pokušaji da se ta oblast reguliše. Odluka ne postoji. Neophodno je da se u najskorijem periodu radi na tome. Za zgrade koje su do sada prodate zaista ne brinem, jer mislim da će vlasnik imati dovoljno odgovoran odnos prema njima” rekao je Bulatović.
Do sada nije postojala odluka koja bi štitila arhitektonsku originalnost grada, ali ni obavezivala nove vlasnike na očuvanje specifičnosti najstarijih zgrada
Među onima je građevinama čiji su projektanti ostali anonimni, ali su „svojim rješenjima nagovijestili siguran raskid sa tradicionalnim graditeljskim konceptima tog podneblja“. U kući Marića, nakon što je nacionalizovana, bio je smješten sreski sud, a prije dvije godine je prodata za 120. 000 eura podgoričkom preduzeću, čiji je vlasnik Nebojša Bošković. Do sada ništa nije rađeno na toj zgradi, a njen trenutni izgled jasno govori o višedecenijskoj nebrizi odgovornih.
Hotel "Boškovića" nekad
U još gorem stanju je „zgrada Gorštaka“. Ona je prodata takođe Boškoviću 2006. godine, za oko 80.000 eura. Najvjerovatnije da je građena 1920. godine. Prvi put se pominje 1930. godine kao “Grand hotel”, koji je imao sedam soba na spratu, a u prizemlju restoran, kafanu i recepciju. U hotel se ulazilo iz ulice koja se tada zvala Gavrila Principa. Sredinom 30-ih godina prošlog vijeka, “Grand hotel” postaje Hotel “Boškovića”.
Taj objekat je bio centar života Kolašina između dva svjetska rata, a posjetile su ga i brone poznate ličnosti tog vremena. U drugoj polovini prošlog vijeka zgrada je nekoliko puta mijenjala namjenu, a bila je i vlasništvo FK “Gorštak”. Nekoliko godina u tom periodu predstavljala je centar za okupljanje sportista, ali i mnoga kulturna dešavanja. Kako je, ne samo kulturno i istorijski važan, već i atraktivan prostor u samom centru grada postao ruina, jedino je moguće objasniti neodgovornošću lokalne vlasti.
Hotel "Boškovića" danas
Sadašnji vlasnik Bošković za “Vijesti” kaže da će, uprkos tome što godinama, nakon kupovine, nije radio ništa na ovim zgradama, njegov odnos u budućnosti će biti mnogo ažurniji. On tvrdi da je svjestan značaja koje ove zgrade imaju za Kolašin i da će, kako kaže, iako ga ne obavezuje zakon, pokušati da očuva njihov izgled u potpunosti.
Zgradu Gorštaka, nekadašnji hotel Boškovića, moraćemo srušiti, jer je u vrlo lošem stanju, ali će se graditi zgrada koja izgledom podsjeća na nekadašnji hotel
Očuvanje važnog dijela kolašinskog kulturnog nasljeđa trenutno očigledno zavisi od Boškovićevog osjećaja i odgovornosti. Opštinska regulativa ga ne obavezuje ni na šta. Briga lokalnih vlastodržaca za najstarije kolašinske zgrade završila se onog trenutka kada su dobili novac za njih, a sudeći po izgledu tih objekata, čini se i mnogo prije.
Štetovao 200.000 eura zbog Opštine
Prema Boškovićevim riječima, Kolašinci nemaju razloga za brigu, a nova namjena zgrada, to jest otvaranje novih turističkih kapaciteta, koristiće svima. Bošković je objasnio i zbog čega je godinama čekao da počne radove na ta dva objekta.
“To morate pitati bivše opštinsko rukovodstvo. Višestruko sam štetovao, jer Opština nije uspjela sve do sada da iseli stanare iz zgrade starog suda, pa sam to ja sada morao da učinim i da platim još za to. Slična je situacija i sa zgradom Gorštaka. Tamo su bili neki magacinski prostori, stranari na spratu. Razlog što se radovi na vrijednim projektima započinju tek sada je što lokalna vlast nije ispoštovala dogovore”, tvrdi Bošković.
On je, kako kaže, zbog toga i tužio Opštinu, tražeći 200.000 eura zbog štete koju je pretrpio.
Galerija
Bonus video:
