Slabe institucije, mala novčana izdvajanja za životnu sredinu i zadovoljavanje uskopartijskih interesa učinili su da ideja o ekološkoj državi zaživi samo u političkim govorima i dokumentima, ali ne u praksi, ocijenio je izvršni dirketor NVO Green home Darko Pajović.
Usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi, septembra 1991. godine, Crna Gora je postala prva ekološka država u svijetu.
Dokument je predstavljen na Konferenciji UN o životnoj sredini i razvoju u Rio de Žaneiru 1992. godine i uvršten u dokumente Konferencije.
Godinu kasnije, 1992. i u tadašnjem Ustavu konstatovano je da je Crna Gora ekološka država.
Pajović je kazao da smatra da je tu odluku, od prije dvadeset godina, država donijela olako.
„Država je samo deklarativno podržavala ovu ideju, a zapravo svojim činjenjem ili nečinjenjem se udaljavala od njene implementacije. Jedino pod uticajem kampanja NVO to pitanje se izdizalo u vrh državnih prioriteta, ali je za punu implementaciju bila potrebna i podrška države“, rekao je on za „Vijesti“.
Pajović je dodao da su različita tumačenja „specijalnog odnosa prema prirodi“, koji je tada zagovaran. On smatra da je trebalo da označava državu koja je odlučila da bude stepenik iznad „neekoloških država“, kakve su zemlje Zapadne Evrope.
Predsjednik Stručnog savjeta NVO „Zeleni Crne Gore“ Branko Lukovac vjeruje da je prije 20 godina ideja o ekološkoj državi nastala u redovima ekologa, stručnjaka, naučnika i entuzijasta koji su željeli da istaknu i zaštite prirodna bogatstva i ljepote države.
„Uoči odlaska velikog broja regrutovanih i dobrovoljaca na Dubrovnik – tadašnja vlast je tu inicijativu prihvatila, jer nije ugrožavala ono što je za nju bilo primarno, a mogla je doprinijeti afirmaciji Crne Gore, posebno u vrijeme kada je već bio zakazan Svjetski samit o zemlji”, ocijenio je on.
Ipak, smatra Lukovac, rješavanje problema u oblasti zaštite životne sredine 90-ih nije bio prioritetan zadatak države u kojoj je osnovno bilo preživjeti. Ni samo donošenje Deklaracije o ekološkoj državi, nije praćeno usaglašenim ciljevima, zadacima i mehanizmima za njihovo ostvarivanje.
Mi, poslanici, svjesni duga prema prirodi
Skupština Crne Gore, na zasjedanju 1991. pod otvorenim nebom na Žabljaku, uz prisustvo najviših rukovodilaca države i čelnika svih stranaka, donijela je Deklaraciju o Ekološkoj državi Crnoj Gori.
DEKLARACIJA O EKOLOŠKOJ DRŽAVI CRNOJ GORI
Mi, poslanici Skupštine Republike Crne Gore, svjesni smo da je, zbog ugrožavanja prirode, zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i pravovremeni posao.
Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva.
Prihvatamo da nijedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje.
Bez obzira na naša nacionalna, vjerska, politička i druga ubjeđenja i osjećanja, znamo i prihvatamo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode.
Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju.
Stoga je oduvijek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode. Zato opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.
Donošenjem ove Deklaracije, Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost sve ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti. 20. septembar 1991.
Skupština Republike Crne Gore
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
