Posao za najbolje: Piloti gase najveće požare u Crnoj Gori

"S putničkim avionima poletiš iznad oblaka i sletiš kao po šinama, protivpožarne avione je teže voziti hiljadu puta", kaže jedan od iskusnih pilota-vatrogasaca
95 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.08.2011. 17:56h

Pet pilota na avionima aviohelikopterske jedinice Sektora za vanredne situacije i civilnu bezbjednost MUP-a Crne Gore ovog ljeta gasili su požare na preko 20 lokacija, uglavnom na prostorima južne i srednje regije, a najviše u okolini Podgorice i Danilovgrada.

Slavko Ilić, Zdravko Lukić, Radovan Kostović, Miroslav Vijuk i Miroslav Grubač imaju dnevno i do 30 letova i kažu da ovaj posao nije za mlade pilote.

Radovan Kostović, pilot je preko 40 godina, kaže da je za pilotiranje na avionima za gašenje požara, potrebna posebna vještina i da je to najteži posao u avijaciji.

"Mladi piloti ne mogu da rade ovaj posao"

"S putničkim avionima poletiš iznad oblaka i sletiš kao po šinama. Protivpožarne avione je teže voziti hiljadu puta, jer nemaš instrument table. Mininalna nepažnja može biti opasna, jer se leti na malim visinama", rekao je on.

Pilot Zdravko Lukić kazao je da se vožnja putničkog aviona i protivpožarnog aviona ne mogu porediti.

"Mladi piloti ne mogu da rade ovaj posao. Svugdje u svijetu se traži iskustvo od preko 1500 sati letjenja na avionima da bi čovjek uopšte došao u priliku da se školuje za gašenje požara. Čovjek dobije profesionalnu dozvolu sa 200 sati letjenja, a da bi mogao da vozi avione za gašenje požara mora da leti 10 godina.

Obuka ne traje mnogo, ali smo mi svi letjeli 4000 sati prije nego što smo došli na ove avione. Problem je što nema aeroklubova koji su zamrli, nema poljoprivrednog letjenja, kaže Lukić.

Dva dromadera i dvije amfibije

Ilić smatra da bi im još jedan avion, dvosjed, bio dobar da se školuje mlađi kadar. Tokom ovog ljeta avioni su gasili požare na preko 20 lokacija, a već do sada u avgustu kao i obično imali su puno više intervencija nego u julu.

"Amfibije mogu da lete sa Skadarskog jezera, Krupca, Bilećkog, Pivskog, Plavskog jezera"

Aviohelikopterska jedinica raspolaže sa četiri aviona, dva “dromadera” i dvije amfibije tipa “fajrbos”. Komadant Slavko Ilić smatra da bi Crnoj Gori bio potreban još jedan avion, dvosjed tipa “fajrbos”, sa kojim, kako kaže, ne bi bilo požara koji ne bi mogli da ugase.

On je kazao da je prednost amfibija za razliku od dromadera što mogu da slijeću i na vodenu površinu da kupe vodu što je puno pogodnije u velikim akcijama gašenja požara.

Na taj način se, kako kaže, manje gubi vremena, jer se prije dolazi do lokacije zahvaćene požarom.

U Crnoj Gori postoji puno vodenih površina koje, naglašava Ilić, odgovaraju toj vrsti aviona.

"Amfibije mogu da lete sa Skadarskog jezera, Krupca, Bilećkog, Pivskog, Plavskog jezera, tako da je tim avionima potrebno svega deset minuta do mjesta požara", kaže Ilić.

Dva velika požara je teško gasiti

Dromaderi se za razliku od amfibija pune na pistama u Podgorici, Tivtu, Nikšiću ili Beranama, tako da se vrijeme dolaska do mjesta požara povećava zbog vremena utrošenog na punjenje vode.

"Voda iz aviona se nikada ne baca noću, a najbolje je avionima gasiti u popodnevnim satima"

"Dromader ima manje vode, ali je isto koristan. “Fajrbos” može da ponese maksimalno 3,200 litara vode, dok dromaderi mogu da ponesu 2,400 litara. Avioni su najefektiviji kada sva četiri gase požare istovremeno, jer u tom trenutku postižu najbolji efekat", kazao je Ilić.

S obzirom da su dani vrući i ako gori na dva mjesta, dva velika požara teško je gasiti.

Najveće opasnosti prilikom gašenja požara, prema njegovim riječima, su dalekovodi, vjetar, brdovit teren.

"Voda iz aviona se nikada ne baca noću, a najbolje je avionima gasiti u popodnevnim satima, jer voda koja se ranije baca zbog velikih vrućina ispari. Pravilo je da su uvijek voda ispušta sa 10 metara visine, a sve preko toga je neefikasno", ističe Ilić.

Potrebno je i vozilo na terenu

Prilikom gašenja požara avionima, nastavlja on, bitno je da kada se dobije pozicija požara, da se odredi lokacija odakle se gasi ili najbliži aerodrom za dromadere ili vodena površina za amfibije, kako bi se napravilo najmanje vrijeme za gašenje.

Primjer da avioni nisu svemogući je prošlosedmični požar kada je na placu Auto-moto saveza izgorjelo 800 privremeno ili trajno oduzetih kola

"Veoma je bitno koliko ćete biti brzi, a bitna je takođe i koordinacija između aviona i vatrogasaca i ljudi koji na terenu gase požar, jer avion ne može da ugasi čitav požar.

Potrebno je osim aviona da postoji vozilo ili ako je nepristupačan teren da dolje ima čovjek koji sa naprtnjačom ili granama priguši vatru. Kada se svo ovo kombinuje, postiže se uspjeh", rekao je Ilić.

Primjer da avioni nisu svemogući je prošlosedmični požar kada je na placu Auto-moto saveza izgorjelo 800 privremeno ili trajno oduzetih kola, avioni nisu mogli biti iskorišćeni zbog jakog vjetra od 45 čvorova.

"Da su uslovi bili drugačiji sigurno bi uspjeli da ugasimo požar na vrijeme, a samim tim bi šteta bila manja. Na tom vjetru bilo je skoro nemoguće da avion poleti ili ako poleti nije bezbjedan. Požar u Rogamima je bio takođe specifičan i težak, jer je glavna trafo-stanica za Podgoricu tamo, i ima 5-6 dalekovoda, a požar je bio tačno ispod.

Bilo je skoro bez efekta bacati s velike visine, a da ne pominjem da ne smijete da se provlačite ispod njih. U isto vrijeme je bio jak sjeverni vjetar na granici, tako da je bilo dosta turbulencija", kazao je Ilić i dodao da su taj požar potpuno lokalizovali.

Gdje ne može čovjek, može avion

Načelnik operativnog Sektora za vanredne situacije Radomir Šćepanović kazao je da po dojavi o požaru koja dođe u njihov operativni centar za hitne pozive na broj 112 informacije dalje prenose opštinskoj vatrogasnoj Službi zaštite i spasavanja.

Avioni su pogotovo efikasni na nepristupačnim mjestima

"Rukovodioci Službe zaštite izlaze na lice mjesta i ukoliko nisu u mogućnosti da kadrovski i tehnički ugase požar, Sektor za vanredne situacije angažuje avione aviohelikopterske jedinice.

Avioni su pogotovo efikasni na nepristupačnim mjestima gdje ne mogu doći vozila i ljudi, a takvih je terena u Crnoj Gori mnogo", rekao je Šćepanović.

Bonus video: