Na području nikšićkog planinskog područja Golije naučnici su pronašli endemične biljne i životinjske vrste, jedinstvene u svijetu.
U Goliji su protekla četiri dana boravili naučnici različitih specijalnosti, u okviru radne grupe Prirodnjačkog instituta u Salzburgu, koji su saopštili prve rezultate istraživanja uoči povratka u Austriju.
Član ekspedicije Mihael Kurtz, specijalista za leptire, kazao je da je u Goliji uspio pronaći vrstu leptira koja je u izumiranju i predstavlja “dinosaurusa među tim insektima“.
„To je arhaična vrsta, veoma su vezani za stanište na kojem borave i ne smije se dopustiti da se ekološkim zagađenjem istrijebe, jer bi to bio zločin prema nauci“, ocijenio je Kurtz.
„Već šest decenija nigdje, od te postojeće četiri, nijesu se mogle pronaći dvije vrste leptira, a sada sam uspio da jednu otkrijem u Goliji“, naveo je Kurtz.
On je pojasnio da je riječ o izuzetno staroj vrsti malih leptira, koji se razlikuju po tome što umjesto rilice imaju usni aparat, kojim jedu polen sa otvorenog cvijeta.
„To je arhaična vrsta, veoma su vezani za stanište na kojem borave i ne smije se dopustiti da se ekološkim zagađenjem istrijebe, jer bi to bio zločin prema nauci“, ocijenio je Kurtz.
Bogati biljni i životinjski svijet
Doktor bilogije Johan Neumajer kazao je da veliki problem u zemljama sa razvijenom poljoprivredom, poput Holandije i Njemačke, predstavlja nedostatak insekata, što je uslovilo da nema prirodnog oprašivanja.
„Na području Golije su brdsko planinski pašnjaci sa vrlo bogatim i raznolikim biljnim svijetom i jako puno divljih pčela, među kojima sam otkrio pet–šest novih vrsta, kojih nigdje drugo u Evropi nema“, rekao je Neumajer.
Prema njegovim riječima, takvih polja sa raznovrsnim biljnim svijetom i bogastvom boja u Evropi skoro da nema.
„Ili su obradiva i zasijana jednom kulturom ili potpuno zapuštena i zarasla u šumu“, kazao je Neumajer.
Mikrobiolog Laslo Horvat, koji je i prethodne godine bio na Goliji sa naučnom ekspedicijom, otkrio je da su tokom istraživanja naučnici po godovima na panju odsječene smrče izračunali da je drvo bilo staro 300 godina.
„I taj ostatak posječenog, tri vijeka starog, drveta potvrđuje kakvo je bogatstvo još neistražene prirode u Goliji“, ocijenio je Horvat.
Golija se mora zaštiti
Prema njegovim riječima, naučnici su za samo četiri dana boravka u Goliji vidjeli i snimili dosta raznovrsnog i interesantnog biljnog i životinjskog svijeta.
Horvat je naveo da su oni, kao i prethodna ekspedicija, zaključili da se područje Golije mora zaštititi, s obzirom na broj endemičnih biljnih i životinjskih vrsta.
„Takve vrste ne trpe promjene životne sredine i njihova staništa se moraju sačuvati od zagađenja, jer će u suprotnom nestati i stoga, u ime nauke, ponovo apelujemo na nadležne da zaštite ovaj kraj“, dodao je Horvat.
On je kazao da ga je oduševio potez mještana Golije, koji su ga obavijestili da su sakupili sredstva i platili da Institut za nuklearne nauke iz Vinče ispita koliki je stepen ekološkog zagađenja tog kraja nakon uništavanja vojnog naoružanja na planini Latično.
„Nedopustivo je da se na takvom neistraženom području, koje predstavlja dragulj za nauku, uništava naoružanje, jer ko zna kakve posledice mogu nastupiti po staništa biljnih i životinjskih endemičnih, vrlo osjetljivih vrsta“, pojasnio je Horvat.
Bonus video:
