U selu Ozrinići, kod Nikšića, rođen je poznati crnogorski režiser Živko Nikolić.
Kuća u kojoj je rođen nalazila se nekoliko stotina metara od hidroelektrane, u narodu poznate kao strojara.
To je možda jedina hidroelektrana kroz koju nikada nije prošla ni kap vode, jedan od rijetkih objekata zbog koga se nije presjecala crvena vrpca niti se slavio početak rada.
O tome je Nikolić snimio i poznati dokumentarac, sa glavnim junakom - čuvarem izgrađenog kompleksa.
"U posleratnom periodu i obnove ratom porušene države javila se i potreba za električnom energijom, a izgradnja hidroeletrane ‘Ozrinići’ bila je jedna od najvećih investicija u Nikšiću. Za tu hidroelektranu trebalo je da se iskoristi akumulacija jezera Liverovići, nastala u najlepšem i najplodnijem kraju nikšićke Župe” priča za "Vijesti" mr Slavko Hvačević, inženjer za hidrološka istraživanja.
Planirane tri hidroelektrane
Osnovnim projektom regulacije voda nikšićkog polja iz 1951. godine planirano je bilo da se na rijeci Gračanici formiraju dvije akumulacije i to kod sela Bjeloševina (zapremine od oko 20 miliona kubnih metara) i kod sela Liverovići (zapremine sedam miliona kubnih metara).
Planirane su bile i tri hidroelektrane - Bjeloševina, Glušje i Ozrinići.
Tokom 1952. godine, kaže Hrvačević, na rijeci Gračanici započeta je izgradnja brane "Liverovići", koja je završena 1957, a paralelno sa njom u toku 1956 izgrađena je i mašinska zgrada hidroelektrane "Ozrinići", kao i čitav kompeks tunela za dovodne i odvodne vode.
"Tek po završetku izvedenih radova ispostavilo se da dovoljnih količina vode u Liverovićkom jezeru nema. Po Vodoprivrednoj osnovi Jadranskog sliva navodi se da su u prvo vrijeme proticaji procenjeni na 10 metara kubnih u sekundi, da je projektom bilo definisano 7 metara kubnih u sekundi, a da su stvarni proticaji bili samo 2,5 metara u sekundi. Pošto to nije bilo dovoljno, obustavljeni su radovi na energetskom dijelu projekta, a akumulacija "Liverovići" je data na korišćenje nikšićkoj Željezari", objašnjava Hrvačević zašto kroz hidroelektranu nikada nije protekla voda.
Prvo napravljena, pa se vidjelo da nema vode
Posleratni period obnove zemlje, objašnjava on, podrazumijevao je istraživanje, projektovanje i gradnju "u hodu".
Zato je prvo napravljena hidroelektrana, pa se tek onda vidjelo da za nju nema vode.
"To nam danas može poslužiti kao opomena jer nije samo tada bilo nepromišljenih investicija i promašaja. Toga na žalost imamo i danas", opominje Hrvačević.
Po obustavljanju radova na HE “Ozrinići” kružile su razne priče - od onih da nije bilo dovoljno pada za njen rad pa do komentara najbližih istini, da nije bilo dovoljno vode.
Ozrinićko "čudo neviđeno" i dalje stoji na kraju sela, u podnožju brda Žirovnica i opominje sve koji se odluče na slične poduhvate da prije izgradnje "vodenice" treba dovesti "vodu ispod nje".
Galerija
Bonus video:
