Poznati arhitekta o urbanističkom haosu u Budvi: Nema talasa koji će sve ovo da zbriše

Direktor Muzeja dizajna u Londonu i svjetski poznati arhitekta odgovarao na pitanja Budvana
11127 pregleda 6 komentar(a)
Dejan Suđić, Foto: JU Muzeji i Galerije Budve
Dejan Suđić, Foto: JU Muzeji i Galerije Budve

Mnogo je veći izazov pokušati da se postojeće stanje dalje osmišljava i preosmišljava, nego sanjati o nekom talasu koji će sve to da zbriše, pa da idemo od početka,

To su riječi direktora Muzeja dizajna u Londonu, britanskog pisca Dejana Suđića, vodećeg autoriteta u svijetu u oblasti dizajna i arhitekture, koji je odgovarao na brojna pitanja posjetilaca njegovog predavanja „Predmeti, gradovi, ljudi…“, održanog u Budvi.

Posjetioce ja najviše interesovalo na koji način da se riješi urbanistički haos u Budvi.

Suđić, koji živi i radi u Londonu, a vodi porijeklo iz Paštrovića, boravio je u dvodnevnoj posjeti Budvi na poziv predsjednika opštine Budva Marka Carevića.

Suđić je bio dekan Fakulteta umjetnosti, dizajna i arhitekture na Kingston univerzitetu, vanredni profesor na Kraljevskom koledžu umjetnosti, umjetnički direktor Venecijanskog bijenala za arhitekturu 2002. godine, stručni konsultant u više projekata na temu urbanog planiranja, dobitnik više kraljevskih ordena i priznanja. Suđićevo stvaralaštvo prati i upečatljiv publicistički rad.

Suđiću je ovo, nakon pune tri decenije, prvi put da dolazi u Budvu i Petrovaca, u koje je, kako kaže dolazio kao dijete.

„Mnogo toga se izmijenilo od prije 30 godina, to više nije ista zemlja, grad više nije isti, on je mnogo, mnogo veći, ostalo je isto sunce i more. Očigledan je prosperitet, ali da li se materijalnim prosperitetom može sve mjeriti to je pitanje za građane, na koje treba da odgovore“, kazao je Suđić.

Da je Budva doživjela građevinsku bum, i da je ne može prepoznati, posvjedočio je i Suđić, koji bi trebalo da bude dio savjetodavnog organa koji će formirati Carević, a čiji zadatak bi bio davanje predloga lokalnoj upravi o mogućnostima daljeg urbanog planiranja u Budvi.

Na pitanje na koji način će Budva riješiti problem preizgrađenosti ako se zna da je samo detaljnim urbanističkim planom „Budva centar“ uz samu obalu od Zavale do „Avale“ predviđena gradnja milion i po kvadrata stambenog, hotelskog i poslovnog prostora, a da je do sada izgrađena samo petina, Suđić nije mogao da da konkretan odogovor. „Smatram da bi mnogo veći izazov bio proniknuti u sile i zakonitosti koje pokreću život i oblikovanje ovoga grada i shvatiti to kao jednu vrstu šahovske partije. Ako pomjerite figuru zvanu saobraćaj, da vidimo šta će se desiti, ako pomjerite figuru zvanu infrastruktura, da vidimo šta će se onda desiti... Ponekad ti potezi ne dovedu do ishoda koji smo planirali i koje smo željeli, ali je to igra šaha“, kazao je Suđić. Prema njegovim riječima, Budva nije ni prvi ni posljednji grad koji je doživio preobražaj zbog turizma.

„Turizam je kao Supermenov kriptonit, s jedne strane je sjajan, a sa druge jako loš. Ako se nema u vidu dugoročna perspektiva, onda ono zbog čega ljudi dolaze, konkretno u Budvu, polako nestaje i iscrpljuje se, i to je ta loša strana turizma. Iako je turizam sa jedne strane dobar, jer donosi ekonomski razvoj, radna mjesta, kapital, sa druge strane taj razvoj i toliki priliv turista može loše uticati na život u samom gradu. Ako primat dobiju smještajni prostori, zabavni sadržaji, gube se javni prostori, gubi se onaj prostor u kojem grad živi“, ocijenio je Suđić.

Navodi da je veoma važno kada gradovi ovako brzo rastu, kao što je Budva, da ljudi budu informisani.

„U toj brzini vrlo često se izgubi ažurnost informacija. Ako je glavni cilj da razvoj grada bude dobrobit za građane Budve, onda njima treba predstaviti pomoću modela (makete) kako je planirano nešto da izgleda. Tako su urađene makete Njujorka, Šangaja, Pekinga. Londona, jer je to očigledan način na koji građani jednog grada mogu da vide kakva se budućnost planira za grad u kome žive. Da se organizuju forumi, gdje bi građani kazali da im se to sviđa ili to neće”, kazao je Suđić.

Predavanje u Modernoj galeriji u Starom gradu organizovali su JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budve.

Bonus video: