Kako bi riješila svoj najveći problem u oblasti životne sredine - zagađenost vazduha, Crna Gora bi, između ostalog, trebalo da se otarasi Termoelektrane “Pljevlja” i da pomogne građanima da motorna vozila zamijene električnim, smatra jedan od najuticajnijih stručnjaka za klimatske promjene Nebojša Nakićenović.
“Dugoročno bi trebalo zamijeniti TE “Pljevlja” sa drugim izvorom struje. To naravno ne može da se ostvari sjutra, ali to mora da bude cilj koji pokriva period 10 do 20 godina od sada. I ne bi je, po mom mišljenju, trebalo zamijeniti sa drugom, modernijom termoelektranom jer i one, uprkos niskim emisijama, negativno utiču na sredinu”, kazao je za “Vijesti” ovaj stručnjak porijeklom iz Crne Gore koji je bio dio tima koji je 2007. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.
Mada razumije da je odstranjivanje termoelektrane veliki kapital za Crnu Goru jer ogroman dio struje dobija iz pljevaljskog postrojenja, poručuje da mora da se osmisli način da se problem riješi.
Rješenje, po njemu, stoji u obnovljivim izvorima energije.
“A to znači da cijela ektrična infrastruktura isto mora da se promijeni. Ne radi se samo o vjetrenjačama i solarnim panelima. Mora i negdje da se skladišti struja. Crna Gora ima veliki potencijal kada je u pitanju hidroenergije, ali je to, u principu, u konfliktu sa prirodom. To bi trebalo da se izgradi, ali na jedan održivi način. Nema tehnoloških rješenja bez problema. Zato je potrebno dugoročno planirati i onda ostvariti te projekte”, kazao je stručnjak koji je prošle nedjelje boravio u Podgorici na poziv Ministarstva nauke.
Na tom polju ističe i korist od malih hidroelektrana (mHE), navodeći da one imaju sve prednosti, osim cijene.
“Negativni uticaj na okolinu je vrlo mali ukoliko se uporedi sa velikim elektranama. Slučajno, Austrija vodi u tom polju. U Austriji su u posljednje vrijeme napravljene velike investicije u MHE u, na primjer, industriji drveta. To je odlična harmonizacija. MHE proizvode struju koja je potrebna za obradu drveta u druge proizvode”, kazao je ovaj stručnjak koji decenijama živi u Austriji.
Da bi se smanjile emisije štetnih gasova, smatra da bi Crna Gora trebalo da se posveti uvođenju električnih automobila uz pomoć subvencija građanima, slijedeći primjer Norveške.
“I nisu sve monetarne. U Norveškoj je moguće da električni automobili u velikim gradovima koriste posebne ceste koje su inače namijenjene samo za autobuse i taksije. Zatim parking za džabe. Čak i u Austriji na mnogo mjesta automobil može da se džabe napuni strujom. Ne mora sve da bude direktno monetarno. To je, mislim, jedan od načina da se ta vozila naprave atraktivinim”, kazao je Nakićenović, dodajući da i sam godinama vozi takav automobil, a da je među prednostima i to što više ne dobija kazne za prebrzu vožnju i da se mnogo sigurnije vozi.
S obzirom da se veliki broj crnogorskih naučnika ostvaruje u inostranstvu, on smatra da pitanje odliva mozgova treba riješiti na više načina, a među njima su razmjena profesora i studenata, ali i to da se poboljša odnos sa dijasporom.
“Ja mislim da je tu potencijal ogroman, jer ima puno naučnih radnika iz Crne Gore koji su na elitnim univerzitetima u drugim zemljama”, kazao je Nakićenović, koji je zamjenik direktora bečkog Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sistema (IIASA).
Ogroman potencijal Crne Gore u eko-turizmu i eko-poljoprivredi
Crna Gora ima ogroman potencijal, prije svega u eko-turizmu. “Znači da bi veliki turizam možda trebalo da se ograniči. Na taj način bi se sačuvala ne samo sredina nego i prirodne ljepote ove zemlje,” kazao je ovaj stručnjak za “Vijesti”.
Ogroman potencijal vidi i u crnogorskoj eko-poljoprivredi.
“To je sada traženo a na taj način može da se ne samo zaštiti priroda nego i da se dobiju cijene koje su unosne. Jer sa ovom masovnom poljoprivredom, mislim da je Evropska unija tu strategiju potpuno uništila. Proizvodimo toliko hrane koju moramo kasnije da bacamo. Tako da ima vrlo negativnih efekata sa tom masovnom poljoprivredom. Skoro kriminalna stvar”, ocijenio je on.
Nobela podijelili sa Al Gorom
Nobelov komitet odlučio je da Nobelovu nagradu za mir za 2007. godinu dodijeli bivšem američkom potpredsjedniku Al Goru s jedne strane i Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC) s druge.
“Mi smo kao radnici IPCC-a zajednički dobili Nobelovu nagradu. Pola Nobelove nagrade, a drugu polovinu Al Gor kao individua. To je bila velika grupa naučnih radnika, ja sam bio jedan od njih”, kazao je on. Mada Nobelovu nagradu smatra konzervativnom, “Vijestima” je kazao da je njegov prvi utisak bio da je njeno dobijanje pokazalo da je to polje naučnog rada važno.
“O tome se radi. Taj nivo aktuelnosti je možda i doprinio Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama. IPCC i radnici koji rade za IPCC imaju mnogo veće mogućnosti da utiču na politiku klime”.
Bonus video:
