Samostalni Sindikat zdravstva, na čijem je čelu Ljiljana Krivokapić, narednih dana trebalo bi da počne pregovore sa Ministarstvom zdravlja u vezi sa povećanjem plata zaposlenim u zdravstvenom sistemu.
To je “Vijestima” potvrdila Krivokapić, istakavši da se u tom reprezentativnom sindikatu prije zalažu za povećanje koeficijenata složenosti, nego procentualno povećanje plata.
“Svjedoci smo da prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru druga zanimanja imaju daleko veće koeficijente složenosti. Sudije osnovnog suda imaju koeficijent 18, dok na primjer ja, sa tri nivoa obrazovanja, imam koeficijent 11”, istakla je Krivokapić.
Samostalni sindikat zdravstva insistiraće na obaveznosti prevoza, jubilarnim nagradama i zimnicama za zaposlene, rekla je Krivokapić
I u tom, kao i u reprezentativnom Sindikatu zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata koji vodi Vladimir Pavićević, tvrde da su članovi nezadovoljni platama.
Pavićević je “Vijestima” rekao da zarade bez toplog obroka i regresa sa prosječnim radnim stažom iznose oko 350 eura za medicinske sestre, 580 za doktore i 715 za ljekare specijaliste.
On je podsjetio da je posljednje povećanje zarada bilo početkom 2016. godine i da od tada stagniraju.
“Ja sam imao priliku da premijeru krajem 2017. godine prenesem stav Sindikata zdravstva da ćemo pokrenuti sve aktivnosti sa ciljem da se zarade dovedu na nivo od 420 eura za medicinske sestre i tehničare, 670 za ljekare i 850 eura za ljekare specijaliste. Međutim, tokom 2018. godine, između ostalog i zbog određenih dešavanja u sindikatu, to se nije desilo”, istakao je Pavićević.
8,25 iznosi koeficijent složenosti za doktore medicine i izabrane doktore, prema Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvenu djelatnost. Koeficijent 10,50 imaju ljekari za poslove u intenzivnoj, poluintenzivnoj njezi, operacionim salama, onkologiji, radiologiji, dok koeficijent 11 pripada ljekarima subspecijalistima
On je kazao i da će Sindikat zdravstva usmjeriti sve aktivnosti na povećanja zarada, te da će u tom pravcu pregovarati sa Ministarstvom, kako bi našli odgovarajući model: “Rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u protekle četiri godine je bio u prosjeku 4,5 odsto godišnje, što kumulativno prelazi 20 procenata i svakako osnov za povećanje zarada postoji”.
Pavićević je naglasio da je Vlada prepoznala potrebu ulaganja u zdravstvo i povećala budžet za taj sistem u 2019. godini na 237 miliona eura, što je za 32 miliona više nego lani.
“Međutim, nijedan euro nije opredijeljen za povećanje zarada, što je nedopustivo, jer osnova funkcionisanja zdravstvenog sistema su zaposleni. Da je samo polovina ovih sredstava opredijeljena za zarade, uvećanje bi bilo oko 18 procenata”, kazao je Pavićević.
U Samostalnom sindikatu zdravstva, fokus neće biti samo na povećanje plata, već i na isplati prekovremenog i noćnog rada, načinu rada na sekundarnom nivou, ukidanju radnih subota i nedjelja za koje se rad isplaćuje kao radnim danima...
“Postoji obostrana tgežnja da se krene u pregovore i nađe model. Mi želimo da do kraja ove godine dogovorimo sve”, kazala je Krivokapić, dodavši da bi već u ponedjeljak mogli da dogovore termin početka pregovora i da će da bude formirano radno tijelo u tu svrhu. Sindikat doktora medicine (SDM) pozvao je u ponedjeljak premijera Duška Markovića da pokrene inicijativu za povećanje zarada Ijekarima. Predsjednica SDM, Milena Popović Samardžić u pismu Markoviću navela je da osnovna zarada ljekara u Srbiji iznosi dvije prosječne u toj zemlji, dok crnogorski ljekari imaju 1,07 do 1,4 prosječne plate. U SDM tvrde i da su plate doktora na Kosovu dvostruko veće nego u Crnoj Gori, iako je BDP te zemlje gotovo dva puta manji.
Bonus video:
